Evo jedne činjenice o kojoj treba promisliti - pri svakoj misli, a u danu ih 'protutnji' kroz našu glavu oko 60.000, mozak ispušta kemikalije koje utječu na raspoloženje. To se događa gotovo u svakom trenutku...

Pri svakoj tužnoj, neugodnoj ili beznandnoj pomisli, primjerice poput ove: 'Nikada neću dobiti posao koji želim', mozak ispusti kemikaliju zbog koje se osjećamo loše. Isto je i s pozitivnim mislima. Svaki put kada pomislimo nešto lijepo, osjetimo radost i nadu mozak oslobađa kemikalije koje nas čine sretnima i zadovoljnima. 

Čini se očitim da, ukoliko se želimo osjećati dobro, moramo misliti dobro. No, većina nas nema kontrolu nad svojim mislima.  One se pojavljuju automatski, a njihov sadržaj su najčešće brige. Te automatske, negativne misli utječu na mozak i kradu nam sreću. 

U eksperimentu koji je provela američka klinika Amen, a objavljen je u knjizi Change youur Brain, Change your Grades, praćene su aktivnosti mozga jedne žene u dvije različite situacije - u jednoj dok je prakticirala zahvalnost i u drugoj dok je bila zaokupljena negativnim mislima. 

Znanstvenici su je zamolili da zamisli situaciju koja je najviše brine. Zamislila je da će ostati bez posla, postati beskućnica  i da će se njezin pas razboljeti. Magnetna rezonanca pokazala je koliko se njezin mozak promijenio u tom trenutku - u dvije važne regije u mozgu uočen je zabrinjavajući pad aktivnosti. 

Mali mozak kao da je stupio u štrajk, slikovito će autori studije za Mbg portal. Riječ je o dijelu mozga koji je uključen u motoriku i obradu informacija. Kada je ovo područje neaktivno, ljudi su skloni nespretnosti - i tjelesno i misaono (ne mogu se koncentrirati). 

Uočene su i promjene u predjelu mozga koji utječe na raspoloženje, pamćenje, kontrolu temperature. Smanjena aktivnost ovog dijela mozga povezana je s oblicima depresije, problemima s pamćenjem, crnim mislima pa čak i nasiljem.

Što više dozvolimo negativnim mislila da se roje u našoj glavi to ćemo biti anksiozniji, depresivniji i gnjevniji te povećati šanse za probleme u poslu, vezi i ostalim segmentima života.

Prije svega, ne vjerujte svemu što vam poručuju misli. Potom, obratite pažnju na misli, promotrite ih i detektirajte one negativne. Kada god se osjećate tužno, depresivno ili zabrinuto, zapišite  tu misao i 'popričajte' s njom. Obraćanje misli oduzima joj snagu, savjetuje psihijatar Daniel Amen za portal Mbg.