TRENUTAK ZA RODITELJSKI KUTAK

Granice u odgoju

Najteži i najgori dio roditeljstva je postavljanje granica djetetu. Roditelj se loše osjeća jer ima dojam da radi nešto kontra ljubavi prema djetetu. No, je li doista tako?

Jeste li se ikada našli u dilemi da ste djetetu rekli ‘Ne!’ pa se
kasnije loše osjećali? Ili pak ste konačno odlučili biti
dosljedni u odgoju i ne popuštate u onome što dijete traži, a ono
drami dok se vi pitate radite li dobro? Bili ste prisutni i
gledali dijete kojem roditelji nisu postavili granice pa ono radi
što god hoće, a sebi ste rekli da vi nikada nećete tako sa svojim
djetetom?

Ovo su poprilično česte situacije koje ukazuju da je vrijeme da
se preispitaju granice u odgoju. Zašto je uopće važno
postavljati granice u odgoju? Koliko je bitno da roditelj to zna?

Najteži i najgori dio roditeljstva je postavljanje granica
djetetu. Roditelj se loše osjeća jer ima dojam da radi nešto
kontra ljubavi prema djetetu. No, je li doista tako? A što ako
djetetu uopće ne postavite granice? Koje su posljedice za dijete
kada odrastu?

Neće imati osjećaj što je dobro a što ne, neće razumjeti silna
ograničenja koja im nameću sustav, poslodavac i društvo, težit će
delinkventnom ponašanju jer neće shvaćati posljedice koje do sada
nisu ni trebali snositi.

Želite li kao roditelj takav život svojem djetetu? Što je sve
važno znati kod postavljanja granica?

1. Osigurati sigurnost djetetu

Radili su istraživanje u vrtiću s dvije skupine djece. Jednoj
skupini su pokazali čitav vrtić, svaku prostoriju i objasnili što
se sve smije i što je sve njihovo. Vodili su ih i na dvorište,
pokazali granice do kojih smiju, ogradu preko koje ne smiju,
objasnili da je to za njihovu sigurnost, objasnili korištenje
igrala i kome se obratiti za što. 

Drugu skupinu nisu vodili po čitavom vrtiću već su rekli da je
sve njihovo i da slobodno koriste sve i idu gdje god žele.

Što mislite da se dogodilo?

Djeca iz druge skupine su se nesigurno držala oko svoje
odgajateljice i neprestano postavljajući pitanja – smiju li ovo,
smiju li ono, mogu li uzeti ili otići tamo ili ovamo. Nisu se
osjećala sigurnima u vrtiću.

Druga skupina se pridržavala dogovora i slobodno kretala
prostorijama koje su upoznali. Istraživanje nam je pokazalo da se
djeca osjećaju sigurnije kada im se postave granice i kada im se
postave jasna pravila.

2. Jasna pravila

Što je nekom djetetu pravilo jasnije objašnjeno i razumije ga
zbog čega mu ej postavljeno, tada će ga se pridržavati. Pravila
su tu zbog sigurnosti djeteta, no kako dijete ne zna i nema
dovoljno iskustva o mogućim posljedicama tako postoji velika
vjerojatnost da će raditi na svoju štetu ako ga se ne upozna s
posljedicama. I to ne tako da ga se plaši, već da mu se objasni,
ili ispriča priča kroz koju će lakše shvatiti. 

Mnogi roditelji smišljaju pravila tek kada nastupa kazna, a prije
toga uopće nisu upoznali dijete s pravilima. To vam je kao da vas
zaustavi prometni policajac i kaže vam da dobivate kaznu od 
2.000 kn za nevezani pojas, a prije toga vas nitko nije upoznao
koliko se za to plaća. Svi mi prije dobijemo pravila i propise, a
tek kasnije ih se pridržavamo ili ne pridržavamo i plaćamo
posljedice toga.

Tako i dijete – upoznajte s pravilima i onda neka snosi ili
pozitivne ili negativne posljedice svojih djela. Ne preskačite ih
jer time šaljete poruku djetetu da se može provući i time se
izvući. I tu nastupa dosljednost.

3. Dosljedno se pridržavati dogovora

Svako vaše dosljedno pridržavanje onoga što ste ranije
dogovorili, pomoći će djetetu da shvati da je na pravom putu. U
suprotnom će tražiti ‘rupe u zakonu’ i šaljete mu poruku da se
može i tako. Koja je to poruka za čitav život?

S druge strane, ima roditelja čiji dogovori ovise o raspoloženju
roditelja. Imate loš dan i ne da vam se sada baktati s dogovorom
koji imate s djetetom. Opet šaljete poruku djetetu da postoji
mogućnost manipulacije s vama kada vi ne čujete, ili niste dobro
ili imate druge brige. Još jedna poruka djetetu je da vam dijete
nije na prvom mjestu nego nakon onog što vam je važnije. Tako će
dijete početi manipulirati vama tražeći vrijeme kada ‘niste
dobro’.

Svako vaše dosljedno reagiranje na ranije postavljeni dogovor
šalje djetetu poruku da je to tako i nikako drugačije i neće ni
pomišljati na manipuliranje. Poruku koju šaljete djetetu je ta da
ga uvažavate i cijenite.

4. Uvažavanje djeteta

Koliko puta se dogodi da više poštujemo, uvažavamo i bolje se
ponašamo prema nepoznatim  ljudima nego li prema voljenim
ljudima s kojima živimo?! Je li to fer i u redu? Koju poruku
šaljemo svojim voljenima?

Stoga, apeliram na svakog od vas ponaosob, zamislite se malkice
nad ovime i mijenjate ovo iz dana u dan. Ljudi s kojima smo
okruženi su “naši” ljudi i zavređuju uvažavanje i poštovanje,
naročito naša djeca. Ne kaže se bez veze da “lijepa riječ i
zlatna vrata otvara”. Imajte to na umu kada se obraćate djeci.
Koristite riječi koje zovemo ‘omekšivači’ u poboljšanju
komunikacije – ljubavi, srećo mamina, mazo moja, maco nježna,
mišiću…i slično. Nakon takvog početka rečenice, teško da ćete
biti pregrubi. Potrudite se! Koliko puta ste finiji prema
neznancu na ulici kojeg nećete možda više nikada u životu sresti,
a prema vlastitoj djeci smo grubi i oni nas svejedno vole.
Naučite i izvježbajte se uvažavati svoju djecu i obraćati im se s
poštovanjem. Tako ćete im biti uzor da i oni tretiraju i vas i
druge s jednakim poštovanjem i uvažavanjem.

5. Ljubav ili strah

Jesu li vaši postupci prema djeci iz ljubavi ili iz straha? Kako
češće djelujete? Kada je dijete na toboganu, kako reagirate – sa
‘Pazi, past ćeš!’ ili ‘Srećice, spusti se sigurno!?’ Kada dijete
kasni doma, razmišljate li o tome što mu se dogodilo ili da
negdje uživa sretno pa se zadržalo zbog užitka?

Kada su naši postupci prema djetetu uglavnom iz straha a ne iz
ljubavi, tada i dijete to osjeća te je prisutan strah, Ne osjeća
se sigurno pored vas. A sigurnost je djetetu ljubav. Promislite
malkice i o tome i vježbajte što češće djelovati iz
ljubavi. 

6. Zadržati dobar osjećaj uspjeha, sebi i djetetu

I za kraj, kako ćete znati djelujete li pravilno?! Po osjećaju
iznutra. Ako se osjećate dobro i ponosno na sebe zbog postupaka
odgoja, a pri tome vidite da je i dijete zadovoljno, to vam je
najbolji pokazatelj. Znate onu “puno baba, kilavo dijete”?
Katkada nam ljudi oko nas govore što trebamo činiti s vlastitim
djetetom i osjećamo iznutra da to nije to.

Naročito kada kažu da bi to trebalo batinama ili slična stara
uvjerenja. A vi iznutra osjećate da radite dobro i vidite da
dijete dobro napreduje. Sretni ste oboje. To vam je najbolji
znak. Ako imalo sumnjate u sebe i osjećate da nešto ne štima, to
vam je opet pokazatelj da se trebate educirati i saznati što
možete bolje i gdje je prostor za popravak i napredak. Tako iz
dana u dan postajemo sve bolji i sigurniji roditelji, a dijete se
pored nas osjeća bolje, sigurno i voljeno. 

Želim vam puno sreće, a ako zapne – tu sam!

Anita Vadas
tel. 098/564-290
mail: info@anitavadas.com
www.anitavadas.com
Edukacija j.d.o.o.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije