Čini li vam se ikad da ste ikada pozvani na jako puno ljetnih rođendanskih okupljanja? Za to ima dobar razlog...

Obratite pažnju na rođenje beba oko sebe i devet mjeseci (to jest deset) mjeseci trudnoće i vidjet ćete da je većina začeća u jesen i zimu. Što se događa? Je li to moguće da je svježi jesenji zraka razlog iza više nezaštićenih spolnih odnosa? Ili je to nešto posve drugo?

Izgleda da je reprodukcija sezonska u svim živim organizmima, od biljaka, do insekata, do gmazova, ptica i sisavaca - uključujući ljudska bića. Konačno objašnjenje ovog fenomena je evolucijsko.

Sadržaj se nastavlja...

Organizmi su razvili strategije za reprodukciju u doba godine koje će maksimalizirati njihov životni reproduktivni uspjeh. Ljudi nisu nikakva iznimka i održavaju ovaj evolucijski ishod: rođenja u određenoj sezoni.

Istraživači su nedavno radili kako bi bolje razumjeli zašto su rođenja sezonska, jer ti obrasci mogu imati veliki utjecaj na bolesti u djetinjstvu. Globalno, popularno vrijeme rođendana slijedi sličan uzorak s vrhuncem koji se pojavljuju ranije u godini, što dalje na sjeveru od ekvatora - na primjer, u Finskoj krajem travnja, dok u Jamajki u studenom. 

Što onda utječe na začeće?

Istraživanja pokazuju da je sezonalnost rođenja u korelaciji s promjenama lokalne temperature i duljine dana. Regije s ekstremnim temperaturama obično imaju dva vrhunca rođenja svake godine. 

Ruralna populacija ima tendenciju dramatičnijem sezonskom pulsu rođenja nego urbana populacija, vjerojatno zato što su više podložni uvjetima okoliša, uključujući promjene temperature i duljine dana. Takvi čimbenici okoliša mogu utjecati na seksualno ponašanje ljudi.

Osim toga, kao i kod drugih životinja, ove promjene u okolišu mogu dovesti do sezonskih promjena u plodnosti. To znači da se, umjesto samo povećanja učestalosti spolnog odnosa, ženska i / ili muška plodnost može mijenjati tijekom cijele godine, kao endogeni biološki fenomen, što ljude čini vjerojatnijim u određeno vrijeme - s pretpostavkom spolnog odnosa, naravno.

Mnoge vrste se pare i mogu zatrudnjeti samo tijekom određenog godišnjeg doba, a duljina dana sama usmjerava njihove hormone i sposobnost začeća. Ljudi možda nisu toliko različiti od drugih sisavaca. Duljina dana ima potencijal utjecati na ljudsku plodnost i čini se da na nekim mjestima objašnjava obrasce sezonalnosti rođenja, ali ne i drugima.

Osim duljine dana, istraživači su pokazali da socijalni status i promjene u životnom standardu utječu i na rođenja. Čini se da u ljudima ne postoji samo jedan stvar kojoj možemo pripisati vrijeme začeća, zbog niza društvenih, ekoloških i kulturnih čimbenika koji igraju ulogu.

Veza vremena rođenja i bolesti

Bebe se rađaju s majčinim imunitetom: matična antitijela pomažu u zaštiti od zaraznih bolesti poput ospica, rubeole i vodenih kozica. Taj imunitet obično djeluje u prvih 3 do 6 mjeseci života. Mnoge zarazne bolesti koje utječu na dojenčad imaju tendenciju vrhunca u zimskim i proljetnim mjesecima.

Zbog toga novorođenčad rođena tijekom ljeta i jeseni može biti osjetljivija jer im se majčinski imunitet smanjuje tri do šest mjeseci kasnije, baš kada su mnoge zarazne bolesti na vrhuncu.

Bilo kako bilo, vrijeme oko Božića je najčešće vrijeme začeća.