Parfemi na filmu...

Nedavno me potreba kratkog predaha od posla navela da ponovo pogledam kultni film iz 2006. godine 'Parfem, povijest jednog ubojice'. Sjećate li se onih scena provansalskih polja lavande i ruža u doba baroka, ali i ne tako idiličnih scena s početka i u toku filma kada, ako naš mozak ponukamo na kreativu baš i nećemo uživati u zamišljanju idiličnosti tih mirisa već će nas više naši neuronski podražaji potaknuti na gađenje i povraćanje? Mirisi prljavih ulica, ribe, blata, krvi i smrti nisu baš neka idila, zar ne? No ipak nećemo sada o sadržaju spomenutog filma koji je svojedobno obarao rekorde u kinima zaradivši 135 milijuna eura, postao najskuplji njemački film ikada s budžetom od 60 milijuna eura, a snimljen je na temelju istoimenog književnog bestsellera njemačkog pisca Patricka Suskinda iz 1985. godine.

Gledajući s osobne perspektive kao parfumera koji svakodnevno stvaram nove recepture možda ni jedan film ne predočava u svojoj srži bit kreiranja parfema spajajući razne mirisne molekule, one njuhu ugodne, ali i one gadljive u jedinstvenu formulu gdje se međusobno te molekule nadopunjuju, a nanošenjem na kožu osvajaju svijet oko nas.

Sadržaj se nastavlja...

Nakon što sam odgledao film, nedugo poslije, energetske sile su se poklopile u tom smjeru da je krenula poslovna suradnja baš na području filmske industrije što me ponukalo na ovu naslovnu temu i malo istraživanja te ovo zasigurno nije moja prva i zadnja kolumna posvećena parfemima na filmskoj vrpci jer iz toga se može izvući stvarno puno razno raznih tema.

Prvo sam i sam pomislio što to mi primjećujemo u filmovima? Koji su to proizvodi, koja imena brendova koja nas osvajaju preko velikog platna ili televizijskog ekrana, a nisu samo u reklamama? Doista najviše u filmovima s psihološkog stanovišta na ljude utječe radnja, glazba, moda, nakit, automobili te iće i piće, a mirisi su tu negdje u pozadini kao i parfemi. Za njihovu percepciju ipak moramo malo više uključiti kreativnu stranu svojih moždanih stanica i razmišljati, zamišljati, stvarati svoju mirisnu kreaciju u nama ako nas na to slike s ekrana potaknu.

Posljednjih nekoliko godina 3D tehnologija, koju sada sve više zamjenjuje ona brojčano snažnija, 4D, omogućila nam je da se osjećamo i mi sami kao dio filma, da se nalazimo kao da smo baš i mi usred nekog događanja koji se odvija na velikom platnu ili ekranu. Takva tehnologija u velike komercijalne kino dvorane unijela je i mirise koji su povezani s radnjom u filmu i to je svakako i zabavno i potrebno, ali možda ne uvijek. Smatram da ipak moramo dati i priliku našem živčanom sustavu koji će potaknuti u nama kreatora pa si priuštiti i odlazak u, pa usudim se reći, „starinsku“ kino dvoranu gdje će tehnologiju zamijeniti naš mozak, zamišljanje i razmišljanje, ne treba nam uvijek sve biti realno predočeno. Slažete li se?

Da ne duljim, vratimo se parfemima u filmu. Kako mirišu filmske dive? Vrlo je jednostavan odgovor. Svaka na svoj način. Svaka od njih je koristila ili koristi sebi svojstven parfem, a mnoge filmske dive bile su i još su uvijek inspiracija parfumerima u stvaranju mirisnih kreacija koje posvećuju divama. Sigurno je da ima i muških mirisa na filmu, okružuju nas, ali oni nisu toliko bitni, asocira nas miris kolonjske vode nakon brijanja nekog glumca koji se uređuje za svoju draganu pred ogledalom, ali žene su te u kojima je inspiracija za mirisne bočice parfema. Misli me odvode u doba nijemog filma, pa onog crno bijelog stručno zvanog noir, preko prvih filmova u boji do današnjih digitaliziranih. Parfema ima svugdje, većinom u pozadini, manje u krupnom planu. Greta Garbo, Marlene Dietrich, Ava Gardner, Vivien Leigh, Merilyne Monroe, Audrey i Catherine Hepburn i preko 200 drugih filmskih diva bile su muze u kreiranju parfema, a koristile su i sebi najdraže. Na filmskoj vrpci u nekim scenama parfemi dolaze u krupnom planu, nisu samo pozadinski igrači koji se pojavljuju ili vizualno ili u vidu „mirisnog“ dijaloga. Pogledamo li dobro jednu scenu kultnog filma „Prohujalo s vihorom“ vidjet ćemo kako Scarlet O´Hara (Vivien Leigh) nakon čaše viskija s nenadanim dolaskom Rhetta (Clark Gable) loš alkoholni zadah prije susreta s njim namjerava simpatično prikriti grgljajući gutljaj kolonjske vode te stavljajući je na kosu i haljinu kako bi ga zavela mirisom. U filmski puno mlađoj francuskoj komediji „Daleki rođaci“ u krupnom planu do izražaja dolazi najpoznatiji parfem u povijesti, Chanel No. 5, kojeg Godefroy, Comte de Papilcourt kojeg tumači Jean Reno, kako bi prikrio svoj srednjovjekovni smrad u kadi kupaone svoje daleke rođakinje doslovno izljeva na sebe. Simpatično skupo, jelda?

Puno je tema na koje možemo povezati film i parfeme, a tekstovi ipak imaju svoja ograničenja pa ću ipak za sada stati i pozvati vas da nas i dalje pratite ako vas zanima ova tematika i to ne samo čitanjem već i osobnim druženjem i gledanjem filmova. Naime Hrvatska Parfemska Kuća pokrenula je projekt suradnje s varaždinskim Kinom Gaj. Uključite se i vi. Posjetite Facebook Kina Gaj i izazovite svoju sreću u narednom razdoblju jer čekaju vas naši, domaći parfemi Hrvatske Parfemske Kuće, a i mnoge zanimljivosti u budućnosti. Valja kupiti ulaznicu i za manja gradska kina jer ona ipak donose veću romantiku i potiču na stvaratelja u nama s prizvukom nekih prošlih vremena.

Nemate još ideju što pokloniti ovih blagdana, bez brige imamo mi. Kupite ulaznicu za neki od filmova koji se prikazuju u kinu Gaj, posjetite našu pop up trgovinu u prizemlju robne kuće Međimurka i odaberite limitiranu ediciju božićnih parfema u srebrnom i zlatnom ruhu, umotajte i stavite pod bor. Ne samo što ćete sebe i sebi dragu osobu obradovati već ćete i pokazati kreativca u sebi jer i vi ćete spojiti parfeme i filmove u jednu priču, onu blagdansku.

Budimo realisti, ali dopustimo samima sebi biti i maštoviti kreativac!

Vaš parfumer,

Tomislav Vrbanec