Buđenje prirode i početak vegetacije najljepše se ogleda u cvatnji voćaka. Voćnjaci i površine uz okućnice ukrase se nježnim cvjetovima koji mame brojne oprašivače kao što su pčele medarice, solitarne pčele i bumbari. Pčela medarica najvažniji je oprašivač među kukcima koja u usporedbi sa ostalim kukcima opraši 80 posto biljaka više, pa je njezin doprinos u proizvodnji hrane vrlo velik.
Vjerujem da je svima dobro poznata činjenica da bi značajno izumiranje pčela dovelo u pitanje opstanak ljudske vrste. Kada u vrijeme cvatnje vladaju lošije klimatske prilike kao što su niže temperature, tada posao oprašivanja preuzimaju solitarne pčele i bumbari.
Nashi kruške cvatu dosta rano (prije Viljamovke), pa postoji opasnost da stradaju od kasnih proljetnih mrazeva. Prilikom nabavke sadnice vodite računa o oprašivanju, jer postoje sorte koje su samoneoplodne ili kombinacije međusobno neoplodnih sorti.
Osim korisnih kukaca cvjetovi voćaka privlače i štetne kukce koji mogu uzrokovati značajno smanjenje prinosa. Često dobivam upite vezane uz uzgoj šljiva, a problem je da nakon obilne cvatnje na stablu ne ostane dovoljno plodova niti za pripremu jedne teglice pekmeza. Skroman urod šljiva mogu uzrokovati loše vremenske prilike u vrijeme cvatnje, uzgoj samoneoplodne sorte i napad šljivinih osica.
Izbor sorte najviše ovisi o našim preferencijama i namjeni, pa se tako sorte šljiva dijele na one čiji su plodovi pogodni za preradu i na one koje se konzumiraju u svježem stanju (stolne) sorte. Prilikom planiranja uzgoja i nabave sadnica šljiva vodite računa da samoneoplodnoj sorti treba osigurati prisustvo oprašivača. Na fotografiji se nalaze plodovi Čačanske najbolje (samoneoplodna sorta) koja rađa vrlo obilno i redovito, ali bez prisustva drugih sorata (oprašivača) urod bi bio upitan.
Šljivine osice (crna šljivina osica i žuta šljivina osica) ubrajaju se u najvažnije štetnike šljive. Javljaju se redovito svake godine, a kod slabe cvatnje šljiva štete mogu biti više i od 50 posto. Uslijed napada navedenog štetnika dolazi do masovnog otpadanja tek zametnutih plodova, a na otpalom plodu vidljiva je izlazna rupa.
Pojava šljivinih osica može se pratiti pomoću bijelih ljepljivih ploča, no riječ je o štetniku koji se javlja svake sezone i svakako moramo planirati zaštitu šljiva po završetku cvatnje, odnosno u vrijeme masovnog otpadanja latica. Poseban izazov glede zaštite u ovom slučaju predstavljaju mješoviti voćnjaci kakve uglavnom susrećemo u okućnicama gdje se na relativno malom prostoru nalaze različite voćne vrste i sorte koje mogu biti u punoj cvatnji u vrijeme kada su optimalni rokovi za suzbijanje šljivine osice. U vrijeme cvatnje nije dozvoljeno koristiti vrlo opasne i otrovne insekticide kako ne bi izazvali stradavanje korisnih kukaca-oprašivača.
Od prošle godine na tržištu se nalazi Asset – biološki insekticid na bazi prirodnog piretrina koji je registriran za suzbijanje šljivinih osica. Asset je prirodni insekticid kontaktnog načina djelovanja, a sve o načinu i mjerama primjene možete pročitati u sljedećem linku.
Moja preporuka je da redovito pratite pojavu štetnika i provjeravate zdravstveno stanje biljaka, a ukoliko se odlučite na primjenu sredstava za zaštitu bilja neka to budu sredstva pogodna za ekološku uporabu.
