Vijesti / Školski kutak

među 510 najuspješnijih

SANJA BIŠKUP Učiteljica hrvatskog jezika Osnovne škole Vidovec dobitnica nagrade Ministarstva: 'Trud i savjestan rad uvijek se isplate'

SANJA BIŠKUP Učiteljica hrvatskog jezika Osnovne škole Vidovec dobitnica nagrade Ministarstva: 'Trud i savjestan rad uvijek se isplate'
Privatna arhiva

'Volim kad me učenici nakon osnovne škole pozdrave na ulici, popričaju s veseljem, kad me posjete u školi'.

Na Dan učitelja, 5. listopada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske nagradilo je 510 najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika u školskoj godini 2018./2019. temeljem odluke Povjerenstva za nagrađivanje.

Sanja Biškup jedna je od nagrađenih učiteljica hrvatskog jezika Osnovne škole Vidovec, a nagrađena je 'za objavu digitalnih obrazovnih sadržaja, objavu oglednih primjera sadržaja za učenike s poteškoćama i rad na projektima'.

- Završila sam studij Kroatistike i južnoslavenskih filologija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Moje je zvanje profesor kroatistike i južnoslavenskih filologija, a položajno zvanje mi je učitelj savjetnik. Radim tridesetak godina kao učiteljica hrvatskoga jezika, započela sam kao apsolventica u Zagrebu u OŠ Petra Preradovića, zatim u  OŠ I. Kukuljevića Sakcinskog Ivanec, PŠ Tina Ujevića Salinovec, a od 1993. radim u OŠ Vidovec - rekla je uvodno Sanja Biškup, dodavši da je oduvijek znala da će biti učiteljica.

- Moja je sestra uvijek bila moja jedina učenica. Morala je znati čitati i pisati s 4 godine i sve što sam učila ja, učila je i ona, iako je 3 godine mlađa. Ne bih mijenjala svoju profesiju ni za što, iako je moj otac priželjkivao pravnicu ili ekonomisticu. Što sam starija i zrelija, sve više uživam u radu sa svojim učenicima.

Rad s učenicima

Do sad je, kaže, radila u svim oblicima rada u školi: neposrednoj nastavi, dopunskoj i dodatnoj nastavi te svim izvannastavnim aktivnostima.  

- U poučavanju koristim suvremene izvore znanja te primjenjujem suvremene oblike i metode rada. Primjenjujem skupinski rad, projektnu, terensku i izvanučioničku nastavu, koristim informacijsko-komunikacijsku tehnologiju. 

Osobitu pozornost pridaje projektnoj nastavi.

- Primjenjujem unutarpredmetne korelacije te korelacije s drugim nastavnim predmetima, potičem kreativnost u radu s učenicima. Učenici pod mojim mentorstvom sudjeluju u mnogim razrednim, školskim, ali i europskim projektima koje prezentiramo javnosti uz blagdane, priredbe ili obilježavanje nekog posebnog dana - rekla je.

Projektna nastava učenicima znatno olakšava shvaćanje međusobne povezanosti nastavnih predmeta te njihovu primjenu u različitim područjima života i rada, smatra ova učiteljica.

- Individualiziram rad za svakog učenika, a nastavu postavljam problemski. Primjenjujem dramske metode i dramske improvizacije u nastavi hrvatskoga jezika. Cilj mi je da učenici primijene stečena znanja u svakodnevnom životu.

Veliku pozornost, kako je istaknula, pridaje projektima vezenim uz poticanje čitanja (projekt Čitajući putujem, putujući čitam), baštinu (projekt Baš baština) te očuvanje jezične, osobito kajkavske baštine vidovečkog kraja, ali i nadarenima jer smatra da se 'njima premalo bavimo'. 

- Radim s nadarenim učenicima svake subote prije podne od samog početka osnivanja Centra izvrsnosti za hrvatski jezik Varaždinske županije. Interpretiramo književna djela, raspravljamo, glumimo, čitamo, govorimo, gledamo filmove i raspravljamo o ostalim medijskim sadržajima.

Četiri godine je sudjelovala u radu Škole stvaralaštva 'Novigradsko proljeće' gdje jeu različitim radionicama učila kako raditi s nadarenim učenicima.

- Petnaest godina vodila sam školski list Budilicu koji je niz godina proglašavan najboljim školskim listom u županiji, a više smo puta bili i na državnoj smotri Lidrano. Moji su učenici vrlo uspješni i u snimanju i montiranju radijskih emisija, pisanju samostalnih novinarskih i literarnih ostvaraja, preradama književnih djela na kajkavski, dramskim improvizacijama itd.

Nasmijani i zadovoljni učenici njezina su motivacija

U radu još nije posustala, a kaže da je najviše motiviraju nasmijani i zadovoljni učenici, kolege i roditelji.

- Motiviraju me i najmanji pomaci koji ozare učenikova  lica, volim onaj njihov ponos kad u nečemu zablistaju i budu izvrsni. Volim kad me učenici nakon osnovne škole pozdrave na ulici, popričaju s veseljem, kad me posjete u školi, i to ne samo oni dobri, već i oni nešto slabiji, kad mi se pohvale odličnim rezultatima na inicijalnim testovima. Naravno, motiviraju me i njihovi životni uspjesi.

Nagrada Ministarstva stigla je 'baš u pravom trenutku'.

- Nagrade nisu najvažnije, ali su važne. Ova nagrada stigla je baš u pravom trenutku, kao kruna mojeg skoro tridesetogodišnjeg rada u razredu. Ponosna sam što sam dobitnica ove prestižne nagrade koja svjedoči da se trud i savjestan rad uvijek isplate. Sretna sam što je moj odgojno-obrazovni rad valoriziran kao izvrstan. Velik je to poticaj i priznanje za daljnji rad!

U obrazovnom sustavu ima mjesta za napredak

Današnju situaciju u obrazovnom sustavu Hrvatske komentirala je ovako:

- Rforma školstva je nužna i zahtijeva veliku odgovornost svih sudionika. 'Škola za život' dala je učiteljima određenu slobodu u kreiranju nastave, no podrazumijeva daleko više pripremanja, istraživanja, osmišljavanja, online edukacija, a traži kreativnog, motiviranog i inovativnog učitelja. 

Kod učenika, dodaje Biškup, treba daleko više razvijati kritičko mišljenje i argumentaciju, pridavati veliku važnost intelektualnom radu: čitanju, vježbanju, učenju, pamćenju.

- Veliki problem kod nas je što učenici uče za ocjenu, ne posjeduju trajno znanje jer ocjena je mjerilo svega i bez odličnih ocjena nema upisa u srednje škole i na fakultete. Vani to nije tako, ocjene nisu bitne za napredak u sustavu, a i gotovo je  nemoguće biti izvrstan u svim predmetima. Vani se cijeni znanje prije svega, a kod nas izokrenuti sustav vrijednosti često demotivira učenike.

Nada se da će reforma riješiti probleme u velikoj razlici u opremljenosti hrvatskih škola, a što se tiče uporabe digitalnih nastavnih materijala, mišljenja je da treba biti oprezan.

- Istraživanja govore o negativnom utjecaju pretjeranog korištenja zaslona na pamćenje, grafomotoriku, vid i kogniciju. O tome je na predavanju u Zagrebu govorio i ugledni njemački neuroznanstvenik i psihijatar Manfred Spitzer, autor knjige Digitalna demencija. Tek smo na početku i nadam se da će doći do važnih pomaka jer mjesta za napredak uvijek ima - kazala je zaključno.

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video