Vijesti / Politika

VŽ SMEĆE

GDJE JE NOVAC? Koliko je zapravo Varkom skupio za zbrinjavanje bala i što se dogodilo s tim sredstvima

GDJE JE NOVAC? Koliko je zapravo Varkom skupio za zbrinjavanje bala i što se dogodilo s tim sredstvima
Varaždinski.hr, PIXSELL

Odgovor smo potražili kod Željka Bunića, direktora Varkoma. Evo što kaže...

Gotovo filmski planirano, na 'prvi april' 2005. godine u varaždinskom Brezju počela je s radom famozna 'balirka'. Postrojenje koje je imalo zadatak balirati komunalni otpad tamo je instalirano, rečeno je tada, tek privremeno, nakon zatvaranja deponija u Knegincu. No slijedom cijelog niza blago rečeno neobičnih okolnosti baliranje je potrajalo narednih više od osam godina.

Vezana vijest:

Ivan Čehok, bale DI SU PARE? BALE Koliko je novaca prikupio Varkom od građana i gdje su novci? Evo što (ni)je odgovorio Čehok

U to vrijeme otpadom se bavila komunalna tvrtka Varkom, sve do 2014. godine, kada je radna jedinica Čistoća izdvojena iz Varkoma kao novo poduzeće.Od tog 1. travnja 2005. pa sve do 31. srpnja 2013. Varkom je građanima ispostavljao račune na kojima su se nalazile i neke dodatne stavke.

Osim stavki kojima se plaćalo sakupljanje i odvoz otpada, uvedene su i stavke koje su pokrivale troškove obrade i baliranja otpada te skladištenja bala u Brezju, ali i njihovog nekog budućeg zbrinjavanja. 

Neutrošeno tek 3,3 milijuna

Prema podacima iz Varkoma, po toj osnovi naplaćeno je ukupno oko 11,5 milijuna kuna. Od toga je utrošeno oko 8,2 milijuna, dok je 3,3 milijuna isplaćeno tvrtki Čistoća prilikom razdruživanja.

9ea4d22882ef903921d5518715db7e1d.jpg?v=1

- Koliko je meni poznato, Čistoća je dio tih sredstava isplatila općinama Sveti Ilija, Trnovec, Vinica i Petrijanec, dok je preostalo još 2,3 milijuna kuna. Naime, riječ je o sredstvima koja su prikupljana u ime tih općina, jer se otpad prikupljao i na tome području. No važno je napomenuti da u nekom skorom rješenju zbrinjavanja bala Čistoća ima obvezu sudjelovati s navedenim iznosom, a općine čak i s više sredstava nego što je prikupljeno, jednako kao što će to morati i Grad Varaždin – objašnjava direktor Varkoma Željko Bunić.

Dva otvorena pitanja

U javnosti su problematizirana dva pitanja vezana uz informaciju da je za bale prikupljeno tih 11,5 milijuna.

Jedno pitanje otvorio je Marijan Dominko, županijski vijećnik Živog zida, koji je, analiziravši stavke računa, izračunao da je Varkom nužno morao prikupiti bitno više. On je izračunao da bi to bilo otprilike 40 do 50 milijuna kuna.

Drugo je pitanje na što je potrošeno spomenutih 8,2 milijuna kuna i temeljem čega, ako su sredstva prikupljena upravo za neki budući trošak konačnog zbrinjavanja bala.

Dominko je u svom izračunu, najjednostavnije rečeno, uzeo račune iz 2005. i 2006. godine i zbrajao i množio stavke računa koji se odnose i na odvoz otpada i na baliranje otpada i na zbrinjavanje bala. Dodatni problem je što su stavke u tome razdoblju mijenjale i svoje nazive.

Bunić opovrgava Dominkovo tumačenje

Što se toga pitanja tiče, Bunić opovrgava Dominkove izračune i interpretaciju.

Primjerice iz računa za rujan 2012. godine, pokazuje nam Bunić, može se izračunati da je temeljem stavke naziva 'dio cijene za uslugu zbrinjavanja' zaista prikupljeno u osam i pol godina nešto više od 11,5 milijuna kuna. Naravno, pretpostavivši da se vrijednost te stavke može primijeniti na cijelo razdoblje.

f0d2d012cf6996ec99a36c2201318cc6.jpg?v=1

Uzeli smo sami kalkulator u ruke... Računica tako kreće od iznosa od 1,94 kn po članu domaćinstva. Općenito se uzima da jedno domaćinstvo prosječno ima 2,7 članova. Tako je jedno prosječno veliko domaćinstvo plaćalo mjesečno 5,24 kune odnosno, s PDV-om, 6,55 kuna. Uz ugrubo procijenjeni broj od 18.000 domaćinstava ispada da je Varkom po stavci za buduće zbrinjavanje bala prikupio mjesečno oko 118.000 kuna, godišnje oko 1,4 milijuna kuna pa stoga u tih nešto više od osam godina oko 11,5 milijuna kuna.

Dakako, građani su dodatno plaćali sakupljanje i odvoz otpada, dodatno su plaćali i obradu, baliranje i skladištenje bala, ali taj novac je utrošen jer je ta usluga tijekom godina obavljena.

Je li otpad razvrstavan prije baliranja?

Dominko dovodi u pitanje i to je li obavljena cjelokupna usluga, odnosno je li otpad zaista razvrstan prije daljnje obrade i baliranja.

- Otpad se najprije dovozio u sortirnicu na Malim Prelogima te je nakon sortiranja vožen u Brezje. Ukupni iznos prikupljenog novca za stavku 'obrada, baliranje i skladištenje otpada' iskorišten je za troškove plaća, materijala, energije te ostale troškove vezane za operativni proces baliranja i skladištenja bala – tvrdi Marijan Cesarec, tehnički direktor Varkoma.

Direktor Bunić dodaje da je nakon Dominkovih objava s njim razgovarao o toj temi.

- Nazvao sam ga i objasnio mu kompletnu ekonomsku računicu te činjenicu da svaki proces gospodarenja otpadom ima tri osnovne sastavnice. To su sakupljanje, obrada i konačno zbrinjavanje. Obrada otpada, sukladno navedenoj računici, iznosila je oko 35 milijuna kuna. Tako kažu poslovne knjige. Uvid u poslovne knjige Varkoma ima Nadzorni odbor, ima Skupština društva, ali i Državna revizija. Koliko je meni poznato, državna revizija ne smatra spornim poslovanje Varkoma u dijelu cijene obrade, baliranja i skladištenja otpada – navodi Željko Bunić.

I drugim putem do 11,5 milijuna

No najvažnije u ovoj priči, objašnjava dalje, zapravo je to što su se za neko buduće konačno zbrinjavanje baliranog otpada drugačije rezervirala sredstva, i to sukladno odluci Gradskog poglavarstva od 8. veljače 2006. godine.

Tada je, naime, bilo odlučeno da Varkom za svaku tonu prikupljenog i baliranog otpada 'na stranu' stavi 121,10 kuna.

- Može se jednostavno izračunati da postojećih 100.000 tona bala pomnoženih s 121,10 kuna, uz 95% naplate, čini tih 11,5 milijuna - tumači Bunić.

Tri avansa VIS-u

Kako god bilo, ostaje i drugo pitanje, a to je na što je potrošen veći dio tog novca. Bunić spremno vadi papir s tablicom.

- Na izgradnju platoa u Brezju 2005. i 2006. potrošeno je oko 700.000 kuna, a za plato na Motičnjaku 2006. godine oko 2 milijuna kuna. Nadalje, općinama je, na njihov zahtjev, 2013. dostavljeno oko 1,2 milijuna kuna. Imale su na to pravo jer je taj novac prikupljan u njihovo ime. Osim svega toga, odlukama Gradskog poglavarstva iz 2009. i 2010. godine Varkom je oko 4,2 milijuna dostavio tvrtki T7 VIS kao avans temeljem ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada iz 2008. godine – objašnjava Bunić.

5fdf3b52934913c68fc2571db64204b2.jpg?v=1

Čehok i Patafta (nepravomoćno) nisu krivi (za to)

Ugovor o kojem je riječ je onaj zbog kojeg su Ivan Čehok kao varaždinski gradonačelnik i Davor Patafta kao čelnik VIS-a 2011. godine pritvoreni te im se sudilo sve do prošle godine.

Čehok je u srpnju 2018. godine nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora, Patafta na godinu i osam mjeseci, no po točki optužnice koja je vezana uz ovaj sporni ugovor sutkinja Tanja Pavelin ocijenila je da nije dokazano da bi tu bilo elemenata kaznenog djela.

Kad će presuda postati pravomoćna, teško je predvidjeti. Ona ni dan danas nije napisana, nakon čega tek slijede žalbe, o kojima će odlučivati Vrhovni sud.

 

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Reci što misliš!