'Što ako nezrelo dijete pošto - poto dođe u prvi razred? Moguće je da se događaju situacije da dijete jednostavno legne na klupu i odbija raditi. Ne jednom se iz usta prvašića čulo 'Ne da mi se' kad je trebalo nešto precrtati ili prepisati s ploče ili riješiti u knjizi.'

Djeca koja do prvi travnja tekuće godine navrše šest godina života obveznici su za polazak u školu u toj godini. Ukoliko je dijete rođeno, recimo 7. travnja, nije obvezno ići u prvi razred u toj godini, ali može dobiti prijevremeni upis ako roditelji i liječnici smatraju da je dijete dovoljno zrelo i emocionalno i intelektualno. Ako ga roditelji ipak ne upišu prijevremeno, to bi dijete u sljedećoj školskoj godini moglo biti najstarije u razredu kad s njim krenu i oni točno godinu dana mlađi. 

No sve to oko godina je još i nebitno. Ono na što se kod odgode upisa ili pak, puno rjeđe prijevremenog upisa gleda jest psihofizičko i emocionalno stanje djeteta.
Može dijete imati i samo šest godina, a biti psihički i emocionalno zrelije od nekoga godinu dana starijeg. O tome ovisi i odgoj kod kuće, ali i sam razvoj djeteta. 

Trend

Iz godine u godinu, unatrag sedam - osam godina, sve je više zahtjeva za odgodom upisa djece u prvi razred osnovne škole. U školskoj godini 2018. / 2019. taj broj bio je 3464 djeteta, odnosno devet posto te generacije. I u školskoj godini 2019. /2020. trend odgoda se nastavio. 

Razlozi

Razlozi za odgodu upisa su višestruki. 'Jesu li nove generacije veće 'bebe' nego su to bile one prije njih, jesu li zaigranije, emocionalno nezrelije, manje fokusirane i koncentrirane, primjećuje li se porast grafomotoričkih smetnji, smetnji u čitanju, pisanju i govoru, ili je odgoda samo 'modni hit' među roditeljima predškolaca kako to tvrde neki stručnjaci' teško je naći jednoznačan odgovor.' (izvor: slobodnadalmacija.hr).

Sve u svemu, sa svim navedenim slažu se i stručnjaci: psiholozi, pedagozi, liječnici, učitelji, a iz čijih redova dolaze i članovi stručnih povjerenstava osnovnih škola koji obavljaju pregled psihofizičkog stanja djeteta prije polaska u školu.

U posljednjih nekoliko godina raste svijest i u školama i u struci kao i među roditeljima da je za neku djecu koja su možda intelektualno zrela za polazak u školu, ali emocionalno i socijalno baš i ne, korisnije ostati još jednu godinu izvan osnovnoškolskog sustava te tu godinu iskoristiti za dodatan rad na razvoju vještina i znanja potrebnih da bi dijete lakše pratilo i izvršavalo školske obveze.

Razlozi odgode polaska mogu s jedne strane biti zdravstvene poteškoće i odlasci na rehabilitaciju, ali i grafomotoričke smetnje, emocionalna nezrelost i slično. Ako  se na pregledu pred upis ili na upisu utvrdi da dijete nije postiglo stupanj zrelosti koji mu je potreban za praćenje i izvršenje školskih obveza, stručno povjerenstvo može predložiti odgodu. Odgoda se odobrava samo na jednu godinu. 

Najviše je emocionalnih teškoća. Djeci se teško odvojiti od roditelja, neki su potpuno nezainteresirani za školu, neki ne mogu razumjeti i poštovati pravila ponašanja i onda je za takvu djecu bolje da ostanu još godinu dana van osnovnoškolskog sustava kako bi emocionalno sazrela. No, odgoda upisa u školu donosi i neke obveze roditeljima, a te su da uzroke koji su doveli do odgode, ukoliko su oni emocionalne prirode, nastoje ispraviti. 

Ako se dijete, unatoč visokoj intelektualnoj spremnosti, ne osjeća dobro u školi, ako je socio-emocionalna dimenzija niska, razvit će otpor umjesto privrženosti školi. A upravo privrženost, prema istraživanjima, pridonosi uspješnosti i razvoju samopoštovanja. i utječe na tijek djetetova školovanja i uspjeha u školi. 

Nerijetko roditelji, kojima je sugerirana od strane stručnjaka odgoda upisa djeteta u prvi razred, to doživljavaju kao tragediju te odbijaju odgodu. I dok kod neke djece roditelji sami traže odgodu upisa, oni kojima je odgoda sugerirana to odbijaju, 'u velikom broju slučajeva roditelji ne popuštaju, uz mnogobrojne izgovore, poput onih 'ali on će onda imati već skoro 8 godina, ali svi prijatelji mu idu sad u školu, ali on je jedini dječak sljedeće godine...' . (izvor: dinamikom.eu). Često roditelji kažu 'ali pogledajte kako je on veliki dečko'. Zaboravljaju da je fizička zrelost samo kap u moru potrebnih vještina  za uspješan polazak u školu.

Iskustva

Iskustva pojedinih roditelja govore kako su djeca puno dobila ostajanjem kod kuće još godinu dana. Primjerice, jedna majka kaže kako je njezina kćer: 'Gotovo skroz ispravila govor, posve je zrela, odgovorna, najbolja u razredu (a godinu prije djelovala mi je 'bezglava beba'). Ove godine to je druga osoba, učiteljice kažu kako je zrela, zrelija od svojih vršnjaka, ozbiljna, komunikativna, otvorena, ima koncentraciju i strpljenje, sve ono što prije 12 mjeseci nije bila.' (izvor: slobodnadalmacija.hr)

Što ako

Što ako nezrelo dijete pošto - poto dođe u prvi razred? Moguće je da se događaju situacije da dijete jednostavno legne na klupu i odbija raditi. Ne jednom se iz usta prvašića čulo 'Ne da mi se' kad je trebalo nešto precrtati ili prepisati s ploče ili riješiti u knjizi. 

Također, emocionalno nezrelo dijete rasplače se za svaku sitnicu u školi. Nije otporno na kritiku, pa tako i najblaže upozorenje doživljava kao nešto strašno, rasplače se ako mu kažete da ne smije nekoga udariti, ako pogriješi ili ako mu se netko nasmije kad pogriješi. 

Najteže je djeci koja više nisu za vrtić, ali još nisu ni za školu. Pođu li takva djeca u školu, učitelji će s njima imati problema zbog njihove nezrelosti, a ostanu li u vrtiću odgajatelji će imati problema jer su ta djeca 'prerasla' vrtić. 

Starosna dob

Hrvatska djeca su među djecom onih europskih zemalja čija djeca najkasnije kreću u sustav obveznog osnovnoškolskog obrazovanja. Naša djeca u prosjeku u školu kreću sa sedam godina. Uzmemo li u obzir i sve veći broj odgoda, nerijetko u prvom razredu imamo i osmogodišnjake koji su sa sedam godina bili nezreli za prvi razred. Tako se u jednom prvom razredu može naći djece u rasponu od šest do osam godina, što predstavlja izazov za učitelje.