Vijesti / Kolumne

PIŠE: Gordana Foder

Djeca koja ljeti uče nisu mnogo naprednija, a djeca koja se igraju ne zaostaju mnogo za njima

Djeca koja ljeti uče nisu mnogo naprednija, a djeca koja se igraju ne zaostaju mnogo za njima
Varaždinski.hr

'Tako da ispada da učili ili ne učili preko ljetnih praznika, ako nešto djeca znaju, znanje će im ostati, a ako su sadržaji bili jednokratno nabubani za ispit predviđen vremenikom, zaboravit će se i bez ljetnog odmora.'

Svakog se početka nastavne godine pišu takozvani inicijalni ispiti znanja kako bi se utvrdilo koliko su djeca sadržaja iz prethodnog razreda zaboravila, odnosno koliko su zapamtili. Ti se ispiti ne ocjenjuju, ali služe nastavnicima kako bi znali što i koliko sadržaja iz prethodnog razreda trebaju ponoviti kako bi se moglo nesmetano učiti dalje i proširivati znanja. 

Nedavno je na portalu skolskiportal.hr objavljen članak u kojem se analizira gubi li se znanje tijekom ljeta ukoliko djeca ne uče i ne ponavljaju već se igraju. U članku se tako kaže: 'Ako dijete ima poteškoća tijekom školske godine, ono može iskoristiti ljetnu stanku da bi dostiglo ostale učenike, kaže von Hippel.

Međutim, djeca koja ljeti uče nisu mnogo naprednija, a djeca koja se igraju ne zaostaju mnogo za njima… Ljetno učenje svakako može pomoći učenicima koji zaostaju da sustignu svoje kolege, ali pomniji pogled na podatke upućuje na to da uzimanje stanke od učenja ne povećava ukupnu razliku u postignućima u raznim populacijama učenika.'

Tako da ispada da učili ili ne učili preko ljetnih praznika, ako nešto djeca znaju, znanje će im ostati, a ako su sadržaji bili jednokratno nabubani za ispit predviđen vremenikom, zaboravit će se i bez ljetnog odmora.

Poanta svega je da učiti treba kvalitetno i s razumijevanjem tijekom nastavne godine pa će znanja ostati trajnija od instant naštrebanog za peticu. 

Pustimo zato djecu neka se preko ljetnih praznika odmore i naigraju, a inicijalni će ispiti pokazati kojim stilom djeca uče: štrebanjem ili razumijevanjem, je li njihovo znanje trajno ili bulimičko. 

Nagrađeni maturanti

Onima koji  su učili kvalitetno i s razumijevanjem matura nije bila bauk. Da se može kad se zna i hoće pokazali su sjajni ovogodišnji maturanti, djevojka koja je napisala dva testa bez greške i četvero učenika strukovnih škola koji su po jedan ispit riješili stopostotno. 

Kako je moguće da su oni uspjeli riješiti maturu bez greške ako je skoro 9000 maturanata palo tu istu maturu? Djevojka kaže: 'Mislim da ne treba stvarati toliko drame oko mature, ali mora se učiti od samog početka i slušati profesore pa onda kad se približi matura neće biti panike nego će se ponavljati već naučeno.' (izvor: dnevnik.hr). 

Dakle i djevojka i  mladići nisu učili kampanjski i bulimijski (naučiš za ispit pa 'ispovraćaš'/zaboraviš) veš redovno i s razumijevanjem. Stoga ni uspjeh nije izostao. 
Čestitke sjajnim maturantima.

Vremenik naš svagdašnji

Otvoreno je e - Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o vrednovanju. U njemu se  predlaže i promjena procedure oko donošenja i mijenjanja vremenika. 
Prosvjetarska  je populacija podijeljena oko vremenika, ali većina se, primjerice, učitelja razredne nastave, slaže da je vremenik u razrednoj nastavi suvišan.

Što će klincima u prvom razredu osnovne škole vremenik pisanih provjera kad ni pisati još kako spada ne znaju? U prvom polugodištu prvog razreda ni ocjena nema. U ostala tri razreda razredne nastave sadržaji koji se ispituju pisanim provjerama su kratki i nije potrebno dugo vremena kako bi se ponovili za neku provjeru znanja.

Osim toga, razredom upravlja jedan učitelj pa on može posložiti pisane provjere tako da ne padaju u isto vrijeme. Sve to ne govori u prilog potrebi postojanja vremenika. 
Argument protiv vremenika je i taj da se njegovim postojanjem od prvog razreda osnovne škole odgajaju generacije kampanjskih učenika jer i roditelji i učenici gledaju kad će koja provjera pa tek par dana pred provjeru krenu s učenjem. 

Što se viših razreda tiče, bilo bi dovoljno mjesečno planiranje vremenika, a ne kao do sada polugodišnje, kad su nastavnici trebali biti vidovnjaci i u siječnju znati što će raditi krajem svibnja. 

Nadajmo se da će se primjedbe i prijedlozi s e - Savjetovanja usvojiti i da će se dosta toga u vezi vremenika, ali i ostaloga promijeniti. Jer ovako kako je sada nije dobro. 

Zadaća preko ljetnih praznika i topla voda

Već godinama internetom kruži spisak zadataka za djecu što da rade preko praznika, neuobičajeni, ali zanimljiv popis aktivnosti. Jedna ga je učiteljica iz BiH ispisala i dala učenicima kao zadaću preko ljetnih praznika. I postala je hit na internetu, na društvenim mrežama. 

Zadatci koje je 'zadala' su primjerice: Vidi bar jedan izlazak Sunca, Nauči igrati neku novu društvenu igru, Ostani u kontaktu s nekim od svojih prijatelja iz razreda, Nemoj bacati smeće na pod, Napraviti sebi jednu ogrlicu ili narukvicu, Jednu večer idi baš kasno na spavanje, Kupaj se u bazenu, Posjeti neki grad ili selo koje ne poznaješ, Gledaj oblake, Stekni bar jednog novog prijatelja, Vozi bicikl, Hodaj neko vrijeme bos/a po travi i tako dalje. Niz banalnih, svakodnevnih aktivnosti se nastavlja. 

Ovakva domaća zadaća, koja obuhvaća svakodnevne aktivnosti je hvalevrijedna jer često koračamo kroz život ne primjećujući ljepotu oko sebe i ne cijeneći svakodnevne aktivnosti. 

Nadamo se da je zadaću vidjelo što više roditelja i omogućilo svojoj djeci da se zanimaju barem nekim od nabrojanih aktivnosti kako bi im ljeto prošlo što zanimljivije. 

 

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Reci što misliš!