PIŠE: GORDANA FODER

Nemam vremena: Prestižno je imati dijete koje je ‘aktivno’ i ‘sposobno’

'Dijete koje ima dovoljno vremena za sve svoje stvarne interese, neće imati problema u školi, neće biti nervozno i anksiozno, neće patiti od psihosomatskih bolesti. Zato ambiciozni roditelji trebaju razmisliti je li im važnija djetetova sreća i zadovoljstvo ili njihove vlastite ambicije i neostvarene želje.'

Društvenim mrežama kruži karikatura gdje na vratima kuće stoji
dječak s igračkom u ruci, došao je po prijatelja
Tomu, a Tomina majka objašnjava da se Tomo ne
može sad ići igrati, ali da igru vani s prijateljem može ugurati
između treninga nogometa i vježbe iz klavira. Ta karikatura
vjerno opisuje stanje današnje djece.

Tjedni raspored

Ambiciozni roditelji već u dječjem vrtiću opterete dijete koje je
inače od 8 ujutro do 17
popodne u vrtiću. Naime, nakon vrtića im je tjedni raspored
otprilike ovakav: ponedjeljkom engleski jezik, utorkom sport,
srijedom glasovir, četvrtkom engleski jezik, petkom likovna
radionica, subotom sport. Upadaju u taj raspored, ovisno o spolu
djeteta i interesima roditelja i balet, ritmika, ples, pjevanje,
sviranje koječega, mažoretkinje i tako dalje.

Jedan učenik jednog osmog razreda. U ponedjeljak ima nastavu od 8
do 13,30. Onda juri kući i ima instrukcije iz stranog jezika. S
instrukcija ga u 14,15 voze na župni vjeronauk od 14,30 do 15,30
sati. Onda dođe doma, na brzinu nešto pojede i juri na sviranje
od 17 sati do 18,30.

Kad to dijete piše zadaću? Uči? Odmara se? Utorak. Na nastavi je
do 13,30. U 14,15 ima instrukcije iz stranog jezika do 15 sati. U
17 sati ima trening košarke do 19 sati. Jede u rupama rasporeda,
zadaće piše i uči kad se vrati s košarke. Srijeda. Na nastavi je
od 8 ujutro do 13,30. Do 14,15 ima instrukcije iz stranog jezika.
U 14,30 sati ima župni vjeronauk do 15,30. Ruča, poslije ručka
mora odraditi sve zaostatke od ponedjeljka i utorka. U četvrtak
je na nastavi od 8 do 16 sati. U 17 sati ima sviranje do 18,30. U
petak ima nastavu do 13,30 i u 17 juri na trening košarke.

S košarke juri u crkvu jer kao krizmanik mora redovno dolaziti na
mise. Subota ujutro – župni vjeronauk. Nedjelja ujutro – obavezna
misa. To dijete niti jede kako treba, niti spava, niti ima
vremena za zadaće i učenje. A osmi je razred. Treba se nekamo
nakon osnovne škole upisati, a za upis treba ocjene. Ne, nije pod
stresom. Ni najmanje.

Stres

Usporedimo li raspored ovog našeg fiktivnog predškolca i
tinejdžera, postavlja se pitanje: kad su ta djeca slobodna za
provesti kvalitetno vrijeme s roditeljima ili u igri, čitanju,
zabavi?

Moj mali susjed ima pet i pol godina, još nikad u životu nije se
igrao vani ispred i oko zgrade s vršnjacima. Ne samo on. Nema
djece oko zgrada, u kvartu. Nestala su po raznim plaćenim
aktivnostima.

Ovaj osmaš iz priče nema vremena niti za normalan ručak, a kamoli
za neko
kvalitetno slobodno vrijeme na svježem zraku. Još i kad dobije
slabu ocjenu zaradi zabranu korištenja intereneta pa osim što se
ne stigne u realnom svijetu družiti s prijateljima, onemogućen mu
je i viritualni kontakt.

Te ‘zabavne aktivnosti’ na koje roditelji upisuju svoje
mališane, ali i one veće, vjerojatno zabavnima smatraju još samo
roditelji. Jer, prestižno je imati dijete koje je tako
‘aktivno’ i ‘sposobno’.

Današnja djeca žive pod velikom količinom stresa. Kako i ne bi
kad im je dan prenatrpan kojekakvim aktivnostima, roditelje vide
samo u autu kad ih razvažaju okolo

– Djeca bez dovoljno slobodnog vremena često se osjećaju
iscrpljeno i rastreseno. Često se dogodi da roditeljska
očekivanja postanu previsoka i neprimjerena, predstavljaju
djetetu pritisak i opterećenje te da roditelji izravno ili
neizravno poručuju djetetu da od njega očekuju uspjeh na svim
područjima života – kažu stručnjaci. (poliklinika-djeca.hr)

Ne želim, ali moram

Djeca ponekad sudjeluju u nekim aktivnostima samo zato jer misle
da to od njih roditelji očekuju. Nema tu interesa niti želje,
jednostavno idu na balet jer to mama traži, idu na strani jezik
jer to tata zahtijeva, čini im se normalnim da nemaju vremena ni
za što jer tako roditelji od njih traže i očekuju.

Pisala sam već o tome kako se u vrtiću mama hvalila drugoj mami
kako njezin petogodišnjak već zna čitati i pisati i usput mu je
vezala žnirance i odijevala i zakopčavala jaknicu. Zna čitati i
pisati, ali ne zna žnirati žnirance i sam se odijevati. Jaka
fora.

Roditeljima je često ponekad važnije da se prijateljima, rodbini
i susjedima pohvale na koje sve aktivnosti im dijete ide nego da
se pozabave i poigraju sa svojim djetetom i s njim provedu
kvalitetno vrijeme.

Riječ stručnjaka

Stručnjaci kažu: ‘Do preopterećenosti dolazi kada je sva
djetetova energija usmjerena samo na jedno područje, primjerice
obaveze, isključujući sve druge razvojne zadatke i interese,
poput igre s prijateljima, bez kojih nema skladnog
odrastanja’ kao i:

‘Pokazalo se u nekim istraživanjima da su djevojčice šestih i
dječaci osmih razreda najranjiviji na preopterećenost jer tada
pokušavaju shvatiti tko su, zašto i što trebaju naučiti te kako
mogu biti potpuno svoji, a u isto vrijeme zadovoljiti roditelje,
profesore i društvo.’ (poliklinika-djeca.hr)

Kako dijete rasteretiti

Kao prvo treba odrediti prioritete, pronaći koje aktivnosti
dijete zaista raduju, a koje su nisu samo odraz roditeljskih
ambicija. Ukoliko se radi o preopterećenosti, treba pomoći
djetetu rasteretiti prezahtjevan raspored, roditelji i djeca
trebaju zajedno razlučiti koje aktivnosti djetetu oduzimaju
previše vremena i previše ga opterećuju te interesiraju li ga sve
aktivnosti jednako.

Djetetu treba postaviti primjerene i dostižne ciljeve
(kratkoročne i dugoročne), naučiti ga strategije planiranja,
organiziranja i suočavanja s problemom kako bi lakše postiglo
željene ciljeve. Kratko i jasno rečeno: roditelji trebaju
‘smanjiti doživljaj’.

Dijete koje ima dovoljno vremena za sve svoje stvarne interese,
neće imati problema u školi, neće biti nervozno i anksiozno, neće
patiti od psihosomatskih bolesti. Zato ambiciozni roditelji
trebaju razmisliti je li im važnija djetetova sreća i
zadovoljstvo ili njihove vlastite ambicije i neostvarene želje.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije