Vijesti / Otvoreno

PIŠE: BRANKO DETELJ

Prihvaćanjem kriminalom ukaljanih političara birači postaju suučesnicima u kriminalu

Prihvaćanjem kriminalom ukaljanih političara birači postaju suučesnicima u kriminalu
Varaždinski.hr

Razina političke kulture u Hrvatskoj izrazito je niska. Ralf Dahrendorf tvrdio je da se politički sustav može promijeniti za šest mjeseci, ekonomski za šest godina, dok je za političku kulturu i demokraciju potrebno šezdeset godina.

Nakon što je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok na Županijskom sudu u Zagrebu nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora, u javnosti se zakotrljala rasprava o tome treba li Čehok, ne samo iz moralnih razloga, podnijeti ostavku i prije nego što presuda postane pravomoćna. 

Politički akteri na lokalnoj sceni o tome nemaju jedinstveno mišljenje. Kako je i bilo za očekivati, Čehok i njegovi najbliži suradnici u presudi zasad ne vide nikakav problem, HDZ i Reformisti prilično su suzdržani i ne inzistiraju na ostavci, dok su najglasniji zagovornici Čehokove abdikacije SDP i HNS, koji smatraju da nepravomoćno osuđena osoba, s još dva procesa u tijeku, ne može obnašati dužnost gradonačelnika, odnosno da presuda predstavlja opterećenje ne samo za gradonačelnika, nego i za funkcioniranje cijele gradske uprave, ali i imidž grada. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Što pak o svemu tome misle birači? U anketi koju je proveo ovaj portal gotovo polovica, 48 posto anketiranih, smatra da gradonačelnik mora odstupiti s funkcije. Njih 16 posto misli da ne mora jer presuda nije pravomoćna. Najzanimljivije je međutim to da čak 36 posto anketiranih smatra da bi bilo najbolje kada bi Čehok mogao biti gradonačelnikom čak i ako presuda postane pravomoćna. 

To, naravno, manje govori o Čehoku, a više o samim biračima. Ne treba, naime, sumnjati u to da bi rezultati bili vrlo slični kada biste anketu proveli u Zagrebu stavljajući u prvi plan Milana Bandića. Ili, recimo, u Italiji, da se na trenutak odmaknemo od provincijalnih okvira, na Berlusconijevu terenu, na čijem je primjeru jedan od segmenata ovoga fenomena objašnjavao slovenski filozof Slavoj Žižek

Premda je provedena na malom i nereprezentativnom uzorku, anketa je u javni diskurs opet vratila toliko puta postavljeno pitanje – kako to da su birači političarima spremni oprostiti moralno problematično ponašanje? Razloga je mnogo. 

Prvo, dio birača spreman je tolerirati marifetluke zato što je korumpiran određenim povlasticama. Ovdje, dakako, ne treba mistificirati stvari. Sasvim respektabilan broj onih na čije izborne preferencije ne utječu kojekakve afere i presude danas možete kupiti doslovce za gemišt. 

Drugo, među biračima postoji posvemašnje nepovjerenje u državne institucije, prije svega u pravosudni sustav koji odugovlačenjem postupaka i prolongiranjem konačnih odluka kod birača stvara osjećaj moralne neosjetljivosti i razvija određenu toleranciju prema neprihvatljivom ponašanju. 

Treće, dobar dio birača iznova je spreman optirati za kompromitirane političare zbog toga što jednostavno ne zna za bolje. Što bi rekao Šenoa, i bijeda je sretna kada ne poznaje veće sreće. 

Četvrto, političari su nerijetko tek slika i prilika svojih birača. Potpuno u skladu s onom starom prispodobom da narod ima onakvu vlast kakvu zaslužuje.

Peto, kako objašnjava analitičar Darijo Čerepinko, birači se žele osjećati dobro u vlastitoj koži pa su spremni prihvatiti i alternativne činjenice i objašnjenja zbog čega njihov kandidat nije kriv, a sve kako ne bi morali priznati da su pogriješili u izboru.

Šesto, razina političke kulture u Hrvatskoj izrazito je niska. Ralf Dahrendorf tvrdio je da se politički sustav može promijeniti za šest mjeseci, ekonomski za šest godina, dok je za političku kulturu i demokraciju potrebno šezdeset godina. Hrvatsko društvo, tumačio je svojedobno Ivan Šiber, izrazito je konzervativno i zbog toga olako prelazi preko kojekakvih svinjarija.

Mogli bismo ovako nastaviti unedogled međutim koliko god razloga bilo, i kakvi god oni bili, na kraju krajeva, problem se uvijek svodi na jedno. Prihvaćanjem i reizborom moralno dubioznih i kriminalom ukaljanih političara birači podrivaju same temelje razvoja zrelog demokratskog društva i dio krivice uzimaju na svoja pleća.

Na taj način, kako reče veliki Orwell, oni ne postaju žrtvama, nego suučesnicima u kriminalu.

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.