Vijesti / Kolumne

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Buka i kurvarluk u gradu baroka uznemirili puritance. No je li to pravi problem?

Buka i kurvarluk u gradu baroka uznemirili puritance. No je li to pravi problem?

Digli se varaždinski puritanci i dušebrižnici ovih dana da kakva je to buka i kurvarluk u gradu baroka.

Nered, krađe, alkoholizam i vandalizam samo su neki od problema koje je javnost detektirala u ovom ludom gradu što po njihovoj priči izgleda kao Amsterdam iz vremena kad su mornari u njega dolazili na prostitutke i seks.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Pošto ja dolazim iz jednog drugog Varaždina u kojem su mladi još i postojali u velikom broju, red je da dotične podsjetim na grad iz tog ne tako davnog vremena.

Sermage, Corum, Kaktus, Mabis, Blue, Gaudeamus, Aquamarin, Pivnica Raj, Pivnica Zlatni Lampaš, Ritz, Guardian, Lavra, Vs, Lord, Kult, Fashion, Rogoz, Wiena, Šarm, Piramida, Rokatansky, Macuba, Roha, Traversa, Gutenberg...

Neka su to od kultnih mjesta za izlaske iz tog doba. Neke možda nisam ni spomenuo, no učinilo mi se dobrim da naglasim ponudu kafića iz Varaždina u kojem sam ja 'bančil' skoro svaki vikend ako pak nismo otišli srijedom, petkom ili subotom u Ex, Leu, Melody, Stars, Quattro, Sokol, Clasic, Castel, Šampion, Astoriu, Šut ili neki drugi disko klub u našoj ili susjednoj županiji.

Grupne šore i makljaže bili su sastavni dio scene jer je noćni život stvarno postojao pa su se tako redovito mogle vidjeti lokvice krvi ili razbijeni izlozi i kante nakon vikenda.

U parku je postojao popularni Woodstock, na kojem se bez problema znalo okupiti stotinu ljudi, a cijeli park bio je ispunjen subkulturama od kojih su neke bile nabrijane ako ulaziš na njihov teritorij.

Borbe su se redovito vodile između škola ili kvartova, a bilo je i dobrih navijačkih makljaža u kojima je znalo sudjelovati više stotina ljudi.

Puno ljudi iz tog doba danas su uspješni programeri, poduzetnici, radnici, profesori, muzičari, što je nadasve pozitivno, s obzirom da se živjelo žestoko i punim plućima.

Činjenica je i da je ta ista većina s vremenom lagano napustila grad pa tako danas imamo kolonije Varaždinaca u Irskoj, Zagrebu, Rijeci i ostatku bijelog svijeta u kojem se narod ne diže na noge radi malo glasnije muzike subotom.

Varaždin je danas jedna zatvorena komuna u kojem vlada dobro umreženi interesni lobi koji ne mari za budućnost grada i vidi ga samo od danas do sutra. Ne planira se unaprijed, nema vizije i ne postoji baš nikakva strategija kako bi on trebao izgledati u narednih sto godina.

Zatvoren je aerodrom, dovedene su tvrtke koje egzistiraju na jeftinoj radnoj snazi, a polako smo počeli ubijati i poznati Špancirfest.

Od grada cvijeća dogurali smo do bala smeća, a sve zato jer se nikad nismo pogledali u ogledalo.

Uz prekrasnu geostratešku lokaciju koja nudi tisuće mogućnosti mi smo umjesto tehnologije i napretka izabrali jal i zavist.

Savršenu sliku grada danas možeš dobiti ako čitaš komentare ispod trulih medijskih napisa koji za jeftini klik zapravo razotkrivaju kakva nam je trenutna građanska struktura.

Ne smetaju nikog predizborna obećanja, dijeljenje ruža i ostala politička propaganda koja ovaj prostor nažalost nikad nije napustila.

Ako se želite osjećati kao Pale sam na svijetu, Varaždin noću idealan je da to i ostvarite.

Završio bih s konstantacijom jednog dragog Riječana koji je vidio svijeta i usporedio nas sa zatvorenim Dubrovčanima, što zapravo i drži vodu, jer su oni bili republika, a mi glavni grad.

I jedni i drugi smo uspjeli otjerati mlade, s tim da je Dubrovnik to uz turizam i naplatio.

Ako jednog dana grad opet zahvati požar, pitam se tko će ga gasiti...

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Vezani članci

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.