Glavni cilj projekta je osnaživanje kapaciteta dionika socijalnog dijaloga, što je u tri sjeverne županije, gdje prevladava radnointenzivna industrija, posebice važno.

Projekt ZAKOS (Zajedno ka održivom socijalnom dijalogu) započeo je u ožujku 2018. godine, a završava u studenom 2019., a u 20 mjeseci provedene su brojne aktivnosti.

Vrijednost projekta je 679.793,81 kn, a financiran je kroz Europski socijalni fond.

> ZAKOS Socijalni dijalog slab, a takva je i percepcija javnosti

Nositelj projekta je Varaždinska županija, partneri su i Međimurska županija te Koprivničko-križevačka županija, kao i Sveučilište Sjever, Tekstilno-tehnološki fakultet, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Agencija za razvoj Varaždinske županije, Sindikat tekstila, kože, obuće, gume.

Glavni cilj projekta je osnaživanje kapaciteta dionika socijalnog dijaloga, u ovom slučaju tripartitnog dijaloga – poslodavaca, sindikata i predstavnika javne vlasti.

> ANKETA O SOCIJALNOM DIJALOGU (SZ HRVATSKA)

Svijest o važnosti socijalnog dijaloga raste

Projekt je obuhvaćao brojne aktivnosti, pa su je tako nakon ankete o stanju o socijalnom dijalogu održana četiri okruga stola o stanju socijalnog dijaloga. Okrugli stolovi održani su po segmentima industrija, prvi za kožarsko-obućarsku industriju u Varaždinskoj županiji, potom za metaloprerađivačku industriju u Međimurskoj županiji, u tvrtki Tehnix, za prehrambenu industriju u koprivničkoj Podravci te potom opet u Varaždinskoj županiji za kemijsku industriju.

- Radi se o industrijama u kojima su radnici u Varaždinskoj županiji zaposleni preko 50%, stoga je ovo bio logičan odabir  – istaknuo je zamjenik župana Varaždinske Županije Robert Vugrin.

Vezana vijest:

PROJEKT ZAKOS VIDEO 'Zajedno ka održivom socijalnom dijalogu': Znaju li mladi što je to socijalni dijalog?

Održane su i radionice za socijalne partnere, potom seminari za predstavnike lokalne vlasti, kao i stručna rasprava na razini Gospodarsko-socijalnih vijeća Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Bile su tu i radionice za mlade, studijska putovanja, i promidžbene kampanje na elektroničkim lokalnim medijima.

Rezultat svega su bile smjernice socijalnog dijaloga za trogodišnje razdoblje i plan rada GSV-a na području sjeverozapadne Hrvatske za iduću godinu.

 Postoji svijest kod dionika o važnosti socijalnog dijaloga, što je jako važno. Stanje nije dovoljno dobro, nije zadovoljavajuće još, ali vjerujemo da će se stvari ubuduće promijeniti na bolje. Upravo kroz ovaj projekt, ali i kroz druge aktivnosti koje provodi Županija, vidi se volja na svi stranama da radimo zajednički na poboljšanju – istaknuo je Vugrin.

Vezana vijest:

ZAJEDNO KA ODRŽIVOM SOCIJALNOM DIJALOGU PROJEKT ZAKOS Socijalni dijalog u tri 'sjeverne' županije slab i nedostatan, a takva je i percepcija javnosti

Poslodavci ne mogu bez radnika, a lokalna samouprava na može bez radnika i poslodavaca

Jedan od partnera jest i Hrvatska udruga poslodavaca, a ovo je prvi puta da se projekt provodi ovako regionalno, uz brojne nacionalne i projekte koji se provode s Europske razine.

- Prvi puta smo uključeni u projekt na ovakav način. Naše Gospodarsko-socijalno vijeće je zapravo tek na početku, ovi mehanizmi se tek uspostavljaju, da bi na kraju svi mogli imati koristi od toga. Što se pak tiče triju županija, svaka od županija, unatoč sličnostima, ipak ima prilično različita iskustva i načine rada GSV-ova, pa je i projekt bio prigoda da se razmjene iskustva – istaknula je Sanja Ostroški, iz HUP-a, Regionalni ured Varaždin.

Kvalitetnim dijalogom do sprečavanja odlazaka iz Hrvatske

Socijalni dijalog je posebno važan u sjevernoj Hrvatskoj, u tri županije gdje je najzastupljenija još uvijek radno-intenzivna industrija. U takvim tipovima industrija su radnici od esencijalne važnosti.

- Radnici su danas jako bitni, ljudi će ostati negdje raditi ako su zadovoljni su poslom, uvjetima rada, ali i kvalitetom života. Svjesni smo u današnje vrijeme i velike stope odlazaka ljudi. Upravo zato je socijalni dijalog ključan, za ostanak, za zadržavanje ljudi, za zadovoljne poslodavce i radnike. Prirodno je da mi zastupamo različite stavove, ali je jednako prirodno i da dođemo do konsenzusa, do dogovora. Jedni bez drugih ne možemo, poslodavci ne mogu bez radnika, lokalna samouprava ne može bez poduzetništva i radnika, što radi proračuna, što radi zadovoljstva u društvu – istaknula je Ostroški.

Što se tiče poslodavaca, oni nemaju nikakvu zakonodavnu mogućnost, već samo savjetodavnu ulogu. Ističe i da su stvari koje su jako bitne još i financijska/porezna reforma, a ističe i područje obrazovanja, odnosno reformu obrazovanja kao važan faktor za poboljšanje situacije.

Varaždinska županija partner je i na projektu povećanja efikasnosti i održivosti rada GSV-a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Međimurskoj županiji. Vrijednost projekta je 962.987,25 kuna, a financiran je također iz Europskog socijalnog fonda. I tu je cilj bio unaprjeđenje kvalitete socijalnog dijalog kroz jačanje administrativnih i stručnih kapaciteta socijalnih partnera.

*Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Varaždinske županije