U Varaždinskoj i Međimurskoj županiji trenutačno tako radi više stotina stranaca. Govori se i o dolasku Indijaca i Filipinaca koje 'nude' agencije za posredovanje

Do prije pet, šest godina nitko ne bi pomislio da će ga u restoranu u Prelogu posluživati Ukrajinci, da će u trnovečkim pogonima kožnatu galanteriju za automobile šivati i Pakistanci, Sirijci ili da će u varaždinskoj tvornici stolarije raditi – Nepalci. Ali kako se iz Hrvatske odlijeva radna snaga u bogatije dijelove EU, tako k nama sve češće pritječu stranci sa siromašnijih strana svijeta. Ima i anegdota.

Misleći da se radi o ilegalnim migrantima, u jednom naselju na sjeveru Hrvatske mještani su nedavno digli frku, zvala se i policija, a na kraju se pokazalo da nije riječ o ilegalcima, nego o legalno zaposlenim strancima koje je angažirala lokalna tvrtka. Inače, među prvima je strane radnike kod nas autobusima iz mađarske Nagykanizse počeo dovoziti Boxmark kod Varaždina, a danas u Varaždinskoj županiji rade radnici čak i iz više od 6100 kilometara udaljenog Nepala.

– Imamo ih zaposleno 17, a još trojicu čekamo. Svi govore engleski, a znaju i već dosta hrvatskog jer jako brzo uče, i to usput. Nekolicina ih je već imala iskustva s izradom stolarije, a ostali su naučili – kažu u varaždinskom Marlexu, koji zapošljava i strane radnike iz Bosne i Hercegovine.

Nepalci su, pri tome, do Hrvatske putovali 22 sata, a postupak ishođenja radne dozvole trajao je oko mjesec dana. Konobarima i kuharima iz Ukrajine trebalo je manje da stignu do hotela Panorama u Prelogu, a lani je radnike iz Ukrajine zaposlila i tvrtka Metal Product iz Brezničkog Huma. Na sjeveru Hrvatske, u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, trenutačno tako radi više stotina stranaca, uglavnom u prerađivačkoj industriji. Traženi su šivači, metalci, vozači, električari...

Govori se i o dolasku Indijaca i Filipinaca koje 'nude' agencije za posredovanje. Poslodavci s nestrpljenjem očekuju donošenje novog zakona o strancima, koji bi olakšati ulazak stranaca, ne samo radnika nego i studenata, ali trenutačno su tek djelomično zadovoljni. Radnika im treba i više nego što je uvoznih kvota, koje su nedavno i nešto povećane, a žale se i na dugotrajnu proceduru.

– Već pet godina zapošljavamo Mađare, dnevne migrante koje vozimo autobusima na posao iz pograničnih mjesta. Jako smo zadovoljni s njima, odlični su radnici, a kako su iz EU, ne spadaju ni u kakve kvote. Jednostavnija i jeftinija procedura uvoza radnika definitivno je prioritet. Zbog procedure neke smo radnike lani izgubili, a nije nam, recimo, došlo ni šezdesetak Ukrajinaca – kaže Marijan Batina, član uprave Boxmarka i nastavlja:

– Mi, naravno, najradije zapošljavamo domaće ljude, ali nemamo izbora. Po preporuci stranaca koji su radili kod nas, dovest ćemo i desetak Pakistanaca na probu, a planiramo i uvoz radnika s Filipina – kaže naš sugovornik. U toj tvrtki zapošljavaju i nekoliko Sirijaca, ali dugoročno se, kaže M. Batina, manjak domaćih radnika neće moći nadomjestiti strancima. Konačno rješenje bit će robotizacija – otkriva M. Batina, gdje na tri lokacije zapošljavaju oko 2500 radnika.