Uvozimo strane radnike, a imamo više od pola milijuna neaktivnih građana koji dobro žive u sivoj zoni i od socijalnih povlastica

U Hrvatskoj je čak 600 tisuća ljudi starijih od 25 godina i mlađih od 65 godina koji niti rade niti traže posao. Većina njih, pokazali su novi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), u godinama je kada se teško zaposliti odnosno stariji su od 50 godina, ali je među njima i gotovo 190 tisuća mladih ljudi koji bi mogli raditi, ali su neaktivni.

To je kontingent radnika koji je zanemaren, a među njima nisu samo slabo obrazovane osobe, kako bi se na prvu ruku moglo zaključiti, nego visokoobrazovane, i to žene i muškarci. Zanimljivo je da među neaktivnim građanima ima više akademski obrazovanih žena nego muškaraca. 

Udvostručenje troškova 

Nije moguće procijeniti u kojoj su dobnoj skupini visokoobrazovani neaktivni građani, jesu li možda većina njih umirovljenici, ali je činjenica da u Hrvatskoj niti radi niti traži posao čak 204 tisuće visokoobrazovanih. Pritom je tu gotovo 97 tisuća muškaraca i 107 tisuća žena. Takva nezainteresiranost za posao građana za koje bi bilo prirodno da rade govori ili o rentnoj ekonomiji ili o sivim djelatnostima u Hrvatskoj. Potpuno je nelogično da u zemlji postoji tako mnogo ljudi koji ne žele raditi pa se nameće zaključak da ostvaruju prihode od kapitala ili nisu prijavili odlazak iz Hrvatske pa rade u inozemstvu, a statistika ih vodi i dalje kao naše sugrađane. 

S druge stane spektra je oko dvjesto tisuća neobrazovanih ljudi koji nisu završili ni osnovnu školu i vjerojatno su na socijalnoj skrbi jer sa svojim kvalifikacijama teško mogu naći adekvatno radno mjesto. No i u toj skupini može se pronaći potencijal za pomoćne radnike u turizmu i građevinarstvu kojima nedostaje najviše radnika. I dok 600 tisuća ljudi u Hrvatskoj ne želi tražiti posao i raditi, uvozimo gotovo 70 tisuća stranih radnika. 

– Veliki broj radno neaktivnih koji ne traže posao je, nažalost, jedna od karakteristika našeg tržišta rada. To je rezultat vrlo propusnog sustava socijalne zaštite gdje možete izvlačiti razne beneficije i prihode poput besplatnog zdravstvenog osiguranja, doplataka za djecu i druge socijalne naknade zbog kojih nekima to dođe povoljnije nego raditi za 4-5 tisuća kuna. Među tih 600 tisuća ljudi u dobi od 25 do 64 godine je dio ljudi koji zarađuju u sivoj zoni i relativno dobro žive, poput iznajmljivača apartmana, pretpostavljam da je tu i dio neodjavljenih građana koji su otišli iz zemlje. Mi smo potpuno neuređen sustav.

Apsurdno je da imamo samo oko milijun i pol ljudi koji rade i nose na svojim leđima mirovinski i zdravstveni sustav, toliko puno radno neaktivnog stanovništva za koje treba plaćati zdravstveno osiguranje te istodobno toliku potražnju za stranim radnicima. U uređenim zemljama se ne može dogoditi toliki broj radno neaktivnog domicilnog stanovništva i istodobno takva potražnja za stranim radnicima jer time udvostručujete troškove. Jad i čemer... – govori politolog i ekonomist prof. dr. Luka Brkić. 

Neaktivnost Hrvata na tržištu rada ogleda se i u tome da je stopa zaposlenosti manja od 50 posto. Radi nas 1,66 milijuna od 3,5 milijuna ljudi koji su u godinama u kojima su radno sposobni. Ipak, stopa zaposlenosti raste od ulaska Hrvatske u EU jer je u prvim mjesecima 2013. radilo 1,54 milijuna građana. 

Od ulaska Hrvatske u EU, a prije svega uz pomoć kontinuiranog rasta ekonomije zabilježenog u gotovo četiri godine stvorilo se novih 120 tisuća radnih mjesta. Zanimljive su i brojke o broju zaposlenika na ključnim pozicijama u društvu. Iako su žene u pravilu obrazovanije od muškaraca, znatno ih je manje na visokim pozicijama. 

Na liderskim pozicijama, od onih u poslovnom sektoru do onih u politici, tri je puta manje žena nego muškaraca. Menadžerica, članica uprava i političarki u Hrvatskoj je 22.000, a muškaraca je na tim pozicijama čak 60 tisuća. Stubu niže, na pozicijama odgovornih znanstvenica, inženjerki i ostalih profesionalaca, više je žena, i to za trećinu. Time se dokazuje da žene nerado preuzimaju odgovornost za liderske pozicije, ali u nas postoji “stakleni strop” koji im priječi napredak. 

Radimo premalo i prekratko 

Nova statistika DZS-a dala je podatke i o nezaposlenima. U Hrvatskoj ih je oko 136 tisuća po anketnoj nezaposlenosti, a oko 154 tisuće po registracijama na birou, no i tu je puno sive zone jer čak trećina, točnije 51 tisuća ljudi koji su se registrirali na HZZ-u, po anketi sebe ne drže nezaposlenima. 

Ti podaci ukazuju na ključni problem Hrvatske, a to je da radimo premalo i prekratko. Lani je samo 65,2% građana u dobi od 25 do 65 godina u Hrvatskoj radilo, pa od nas rade manje samo Grci i Talijani. Premašila nas je i Španjolska, a pola zemalja EU ima stopu zaposlenosti veću od 75%, pri čemu najvišu ima Švedska – 82,6%. Više rade i Slovenci koji su na granici standarda EU sa 75%. Takav nerad nije održiv, a da je to tako pokazuju i podaci iz razvijenih zemalja u kojima se radi puno, ali i živi bolje.