Zvijezdana Rauš-Klier, nova predsjednica HJK, najavljuje da će dostaviti primjedbe na nacrt zakona.
Nova predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore (HJK)
Zvijezdana Rauš-Klier, javna bilježnica iz
Varaždina, te druga izabrana tijela Komore, preuzeli su nove
dužnosti u najosjetljivijem trenutku za notarijat. Nacrtom novog
ovršnog zakona predlaže se budući status notara kao povjerenika
suda, ali kako bi im opseg posla bitno rastao uz nižu naknadu, u
tim redovima vlada nezadovoljstvo, piše Poslovni.hr.
Predstavnici Komore predlagali su, doznaje se, digitalizaciju
postupka ovrhe na temelju vjerodostojne isprave uvođenjem e-ovrhe
po uzoru na mađarski model e-platnog naloga, koji predviđa
ravnomjernu raspodjelu ovršnih prijedloga na temelju
vjerodostojne isprave putem Komore. No, nacrt ide u drugom
smjeru.
– HJK će dostaviti svoje primjedbe na navedeni nacrt – navodi
Rauš-Klier.
Kako se doznaje, to znači da će Komora iskazati i svoje rezerve u
odnosu na navedeno rješenje jer se, kažu, prijedlogom zakona
javnim bilježnicima nameću obaveze i odgovornost, ujedno koristi
pravno znanje i usluga cijenjene profesije, a da se pri tome
dovodi u pitanje financijska isplativost toga posla, odnosno
stabilnost svakog pojedinog ureda i javnobilježničke
službe.
Prevelik teret
Javni bilježnik bi kao povjerenik suda provodio veliki broj
radnji u postupku, navode u odgovoru na naš upit.
To znači da bi ispitivao prijedlog za ovrhu, dostavljao ga
ovrhovoditelju na nadopunu, donosio zaključak ili pripremao
nacrte rješenja o odbačaju ili obustavi ovrhe te na posljetku
izrađivao sam nacrt rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave.
Znači da bi, u načelu, notari provodili cijeli postupak kao
povjerenici suda, dok s druge strane nagrada propisana nacrtom
zakona, za sve te radnje, tvrde, nije adekvatna te ne odgovora
razini i odgovornosti koju javni bilježnik kao pravni
profesionalac mora uložiti u svaki pojedini predmet.
Pri tome se, kažu, mora shvatiti da je rizik cjelokupnog
poslovanja na svakom javnobilježničkom uredu.
U Komori smatraju i da bi sudska pristojba iz koje se namiruju
nagrade i naknade troškova trebala biti jedna, neovisno o
vrijednosti ovršnog zahtjeva.
Tvrde da je tako i u komparativnom slovenskom modelu, a kad je
riječ o javnobilježničkoj nagradi ona bi trebala biti propisana
kao jedinstvena za sve radnje u postupku. Koncept kojim se
naknade i troškovi namiruju pojedinim sudionicima u postupku po
njima bi morao voditi računa i o tome tko od sudionika sudjeluje
u donošenju odluka, a tko provodi već pravomoćnu
odluku.
Trenutna računica
Nagrade javnih bilježnika danas čine 14% ukupnosti troškova svih
tijela koje sudjeluju u ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
One su u 80% ovršnih prijedloga iznosile 60 i 80 kuna.
Komora se zalaže, navode, za digitalizaciju postupaka i
ubrzavanja procedure, a razvila je za javne bilježnike središnji
informacijski sustav (web aplikaciju eNotar) s ciljem njegove
uspostave sa sustavim drugih državnih i pravosudnih tijela.
Prema izvorima Poslovnog dnevnika, iz redova odvjetnika i sudstva
navodno idućeg tjedna kao rješenje dolaze dvije varijante: ili
zadržati javnobilježničku ovrhu ili povratak na sudsku, piše
Poslovni.hr.