Vijesti / Gospodarstvo

NOTARI KAO POVJERENICI SUDA

JAVNI BILJEŽNICI SE BUNE Previše je posla za premalo novca, nezadovoljni su novim ovršnim zakonom

JAVNI BILJEŽNICI SE BUNE Previše je posla za premalo novca, nezadovoljni su novim ovršnim zakonom

Zvijezdana Rauš-Klier, nova predsjednica HJK, najavljuje da će dostaviti primjedbe na nacrt zakona.

Nova predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Zvijezdana Rauš-Klier, javna bilježnica iz Varaždina, te druga izabrana tijela Komore, preuzeli su nove dužnosti u najosjetljivijem trenutku za notarijat. Nacrtom novog ovršnog zakona predlaže se budući status notara kao povjerenika suda, ali kako bi im opseg posla bitno rastao uz nižu naknadu, u tim redovima vlada nezadovoljstvo, piše Poslovni.hr.

Predstavnici Komore predlagali su, doznaje se, digitalizaciju postupka ovrhe na temelju vjerodostojne isprave uvođenjem e-ovrhe po uzoru na mađarski model e-platnog naloga, koji predviđa ravnomjernu raspodjelu ovršnih prijedloga na temelju vjerodostojne isprave putem Komore. No, nacrt ide u drugom smjeru.   

- HJK će dostaviti svoje primjedbe na navedeni nacrt - navodi Rauš-Klier. 

Kako se doznaje, to znači da će Komora iskazati i svoje rezerve u odnosu na navedeno rješenje jer se, kažu, prijedlogom zakona javnim bilježnicima nameću obaveze i odgovornost, ujedno koristi pravno znanje i usluga cijenjene profesije, a da se pri tome dovodi u pitanje financijska isplativost toga posla, odnosno stabilnost svakog pojedinog ureda i javnobilježničke službe.  

Prevelik teret 

Javni bilježnik bi kao povjerenik suda provodio veliki broj radnji u postupku, navode u odgovoru na naš upit. 

To znači da bi ispitivao prijedlog za ovrhu, dostavljao ga ovrhovoditelju na nadopunu, donosio zaključak ili pripremao nacrte rješenja o odbačaju ili obustavi ovrhe te na posljetku izrađivao sam nacrt rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. 

Znači da bi, u načelu, notari provodili cijeli postupak kao povjerenici suda, dok s druge strane nagrada propisana nacrtom zakona, za sve te radnje, tvrde, nije adekvatna te ne odgovora razini i odgovornosti koju javni bilježnik kao pravni profesionalac mora uložiti u svaki pojedini predmet.

Pri tome se, kažu, mora shvatiti da je rizik cjelokupnog poslovanja na svakom javnobilježničkom uredu. 

U Komori smatraju i da bi sudska pristojba iz koje se namiruju nagrade i naknade troškova trebala biti jedna, neovisno o vrijednosti ovršnog zahtjeva. 

Tvrde da je tako i u komparativnom slovenskom modelu, a kad je riječ o javnobilježničkoj nagradi ona bi trebala biti propisana kao jedinstvena za sve radnje u postupku. Koncept kojim se naknade i troškovi namiruju pojedinim sudionicima u postupku po njima bi morao voditi računa i o tome tko od sudionika sudjeluje u donošenju odluka, a tko provodi već pravomoćnu odluku.  

Trenutna računica

Nagrade javnih bilježnika danas čine 14% ukupnosti troškova svih tijela koje sudjeluju u ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. One su u 80% ovršnih prijedloga iznosile 60 i 80 kuna. 

Komora se zalaže, navode, za digitalizaciju postupaka i ubrzavanja procedure, a razvila je za javne bilježnike središnji informacijski sustav (web aplikaciju eNotar) s ciljem njegove uspostave sa sustavim drugih državnih i pravosudnih tijela. 

Prema izvorima Poslovnog dnevnika, iz redova odvjetnika i sudstva navodno idućeg tjedna kao rješenje dolaze dvije varijante: ili zadržati javnobilježničku ovrhu ili povratak na sudsku, piše Poslovni.hr.

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Reci što misliš!