Prelog je hrvatski doprvak u selekciji otpada, odmah iza Krka, s odvojeno prikupljenih 55,88% od ukupne količine komunalnog otpada. Cijelo Međimurje ima 8 svojih općina i gradova u hrvatskih top 10, od toga u njih 7 operira Pre-Kom. Ova tvrtka priča jednu za Hrvatsku netipičnu priču. Jer odmah južno od Drave sve je bitno drugačije.

Da je Međimurje pri samome hrvatskom vrhu u selekciji komunalnog otpada, više nije novost. To su potvrdili i podaci za 2017. godinu, kao što će pokazati i podaci za godinu koja je na izmaku.

Nevjerojatan je podatak da je lani među najboljih deset hrvatskih općina i gradova iz Međimurja bilo njih čak - osam! 

A najbolji među njima, Prelog, s 55,9% odvojeno sakupljenog otpada drži visoko drugo mjesto, odmah iza Krka, koji je uspio dohvatiti sve do 60,3%.

Od tih osam međimurskih općina i gradova koji su u samome hrvatskome vrhu, u njih sedam javnu uslugu prikupljanja otpada obavlja tvrtka Pre-Kom iz Preloga.

(Tablica 1. Najboljih 10 gradova u odvojenom sakupljanju otpada. Izvor: HAOP)

Dovoljan je to bio razlog za posjetiti ovaj gradić udaljen 15-ak minuta vožnje od Varaždina i vidjeti kako to Prelog može, a većina općina i gradova ne može.

Varaždin na 72. mjestu sa 16,7%

Među tima koji ne mogu je, nažalost, i Varaždin, koji je 2017. godinu završio s odvojenih slabašnih 16,7%. Relativno visoko 72. mjesto Varaždina (u konkurenciji 556 jedinica lokalne samouprave) zapravo možda najbolje govori o tome koliko je još lošija situacija na razini Hrvatske.

Situacija na tome polju, istina, mijenja se na bolje, trebali bi to pokazati podaci već za 2018. godinu. No, opet nažalost, posljedica je to pritiska Europske unije, a ne proaktivne hrvatske politike.

Naime, Hrvatska do 1. siječnja 2020. godine mora odvojeno sakupiti 50% od ukupnog komunalnog otpada. Brojke nam jasno pokazuju da je Prelog već ostvario taj cilj, dok ostalima posao tek slijedi. Inače nam slijedi plaćanje penala Europi.

Na razini Hrvatske 2017. godine odvojeno je prikupljeno oko 1,7 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno oko 400 kilograma po stanovniku.

Do kraja te godine Hrvatska je trebala odložiti svega 800.000 tona otpada. Odložila je 72% od spomenutih 1,7 milijuna. Kod Pre-Koma rezultat je nemjerljivo bolji - odloženo je 38%, odnosno oko 2.850 tona.

Grafikon 1. (Izvor: HAOP)

Također je posebno trebalo smanjiti količinu odloženog biootpada. Tako je već za kraj 2016. godine ciljana brojka pokazivala na 378.088 tona odloženog biootpada, a do kraja 2020. postavljen je cilj od 264.661 tona odloženog biootpada. Trend je jasan i logičan – biooptad nema što raditi na odlagalištima.

No u praksi ni to nije ostvareno. Na razini Hrvatske odloženo je lani čak 801.238 tona biootpada, više nego dvostruko od zacrtanog cilja! Pre-Kom? Ima svoju kompostanu, ne odlaže biootpad. U kompostani obrađuje oko 3.500 tona vlastitog biootpada i oko 1.000 tona koliko dovoze druge općine i gradovi.

U Hrvatskoj je lani bilo aktivno devet kompostana, koje su obradile 34.691 tona komunalnog otpada, a još 3.653 tone obrađene su u bioplinskim postrojenjima. Očigledno je da Hrvatskoj nedostaje kompostana.

Martijanec skočio s 1% na 48%

U čemu je tajna odličnog rezultata Preloga, možda najbolje pokazuju brojke koje pokazuju kako se stopa odvojeno sakupljenog otpada mijenjala kroz godine. Naime, vidi se veliki skok u 2015. godini.

Grafikon 2. Izvor podataka: Pre-Kom

- Te smo godine izgradili kompostanu i počeli odvojeno prikupljati biootpad. Odmah smo skočili  s 22% na 50% – otkriva nam Siniša Radiković, direktor Pre-Koma, i odmah nam to ilustrira na svježem primjeru općine Martijanec.

- U Martijancu skupljamo od 1. lipnja ove godine. On je lani imao svega 1% odvojenog otpada, sad je na 48%! Evo još brojki za Martijanec: tijekom cijele 2017. godine odvojeno je prikupljeno 4.100 tona korisnog otpada, a samo u pet mjeseci 2018., od lipnja do listopada, 62.863 tona. To je povećanje od oko 12 puta!

Pre-kom otpad prikuplja od 11 tisuća domaćinstava u 12 jedinica lokalne samouprave, odnosno u gradu Prelogu i 11 općina. Od iduće godine u sustav ulazi još jedna općina, Podturen.

- Kad imate izgrađen sustav, onda vam sa svakom novom općinom prihodi rastu više od troškova – naglašava Radiković.

Uredbu dočekali spremni

Naravno, zanimaju nas cijene za korisnike. U Varaždinu su brojni građani bili izrazito nezadovoljni novim računima, poskupljanja su s primjenom novog sustava nekima iznosila i više od 200%!

Tvrtka Čistoća i Grad Varaždin objašnjavali su to zakonskim obvezama koje su stupile na snagu 1. srpnja, a proizlaze iz Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. No toj Uredbi morao se prilagoditi i Pre-Kom. Ili zapravo nije?

- Kod nas su promjene bile više vezane uz administraciju. Primjerice, prije smo odjednom dostavljali račune za tri mjeseca, sad obračunavamo za svaki mjesec zasebno. A sve ono ostalo što Uredba propisuje, mi smo već i ranije prikupljali – osvrće se Radiković na dio vezan uz selekciju otpada.

Manji spremnici

Ipak, određena prilagođavanja Uredbi bila su potrebna, pa je tako i cijena za korisnike mijenjana.

- Mi imamo savjet za gospodarenje otpadom, sve jedinice lokalne samouprave koje su vlasnice Pre-Koma imaju sporazum o provođenju zajedničkih projekata. Još prošle godine, kada je donijeta Uredba, mi smo se sjeli i stav je bio da hoćemo da poskupljenje bude što manje, da ne bude šokova. Nakon njihovih zahtjeva, u Pre-Komu smo napravili analizu i zaključili da moramo ići s manjim spremnicima – objašnjava Radiković.

Zanimljivo, od primjene novog sustava Pre-Kom svojim korisnicima nudi mogućnost korištenja spremnika različitih zapremina za miješani komunalni otpad, odnosno nekoliko različitih tzv. crnih kanti - od 60, 80, 120, 240 i 360 litara.

Jednočlanim domaćinstvima ponudili su crne kante od 60, 80 i 120 litara. Dvočlana domaćinstva mogla su birati između 80, 120 i 240 litara. A domaćinstva s tri i više članova birala su između 120, 240 i 360 litara. Njih 98% izabralo je spremnike najmanje zapremine!

Poskupljenje prosječno 7%

- Uspjeli smo kalkulaciju napraviti tako da je jednočlanim domaćinstvima sa spremnicima od 60 litara cijena otišla gore oko 1,5%. Dvočlanima oko 7%, a višečlanima oko 12%. Prosjek poskupljenja je 7% - iznosi zapanjujuće niske brojke Radiković.

U apsolutnim brojkama to izgleda ovako: jednočlano domaćinstvo za jedan odvoz crne kante od 60 litara mjesečno plaća 34,75 kuna. Ako ima vlastito kompostište, još manje: 29,32 kuna!

Dvočlano domaćinstvo s jednim odvozom crne kante od 80 litara plaća 46,33 kune.

A domaćinstvo s tri i više članova za jedan odvoz crne kante od 120 litara plaća 69,50 kuna, a ako ima vlastito kompostište 58,65 kuna.

- S time da su tu uključena i dva odvoza glomaznog otpada, svaki puta po četiri kubika, a vozimo i granje. Sad je krenulo i skupljanje jestivog ulja, do kraja godine bit će u svim općinama – dodaje Radiković.

Posebno napominje da sav koristan otpad prikupljaju čak i ako su papir ili plastika pored kante.

- Ono što pazimo je crni otpad. Tu ne može biti viška. Tu ne može biti poklopac dignut. Tu ne može biti vreća pored, osim ona doplatna. I na taj način stimuliraš ljude da odvajaju – jasan je i jednostavan sustav koji potiče na razvrstavanje. Naravno, ako je i cijena usluge prihvatljiva.

Pitamo kako je formirana cijena za stambene zgrade.

- Ako se stanari ne dogovore drugačije, plaća se po članu domaćinstva. Jer otpad stvara čovjek, ne stan - odgovara Radiković.

Tablica 2. Usporedba cijena pružatelja javne usluge u četiri grada (Izvor: Pre-Kom)

Milijun kuna za nove, manje kante

Ispalo je, kaže, da su izračunali dobro. A za uvođenje novih kanti morali su se zadužiti, potrošili su milijun kuna kreditnih sredstava.

- Financijski se pokrivamo. Mi ne smijemo ostvarivati dobit, kao što je poznato. Rast prihoda nakon poskupljenja je oko 10%, uspjeli smo i povećati plaće, jer postojala je opasnost da izgubimo radnike – iznosi Radiković.

Kaže da imaju 1,43 primopredaje crne kante mjesečno, a postoje i općine gdje je broj primopredaja crne kante ravno 1,0.

- Jer ako ljudi sve odvoje, a mi na kućnom pragu skupljamo baš sve, onda nema potrebe za punjenjem više od jedne crne kante mjesečno – informacija je to temeljena na Pre-Komovom iskustvu.

Pre-Kom crnu kantu odvozi svaki drugi tjedan, ali isto tako i smeđu kantu odvozi svaki drugi tjedan. Jednom mjesečno prikuplja se papir, PET, metalna ambalaža, tetrapak i staklo.

Zanimalo nas je kako to da biootpad ide svaka dva tjedna, kad Uredba traži da se biootpad odvozi jednom tjedno.

- Smeđa kanta ide svakih 14 dana, ali jednom mjesečno vozimo granje, te jednom mjesečno papir. Sve to spada u biorazgradivi otpad - odgovara direktor. 

Pre-Kom ovo, čini se, tumači sukladno članku 3. uredbe, gdje stoji: 'Biorazgradivi komunalni otpad u okviru javne usluge je biootpad i otpadni papir i karton'. No, ipak, Uredba određuje da broj odvoza mora biti 'najmanje jednom tjedno za biootpad iz biorazgradivog komunalnog otpada'.

Sve na kućnom pragu

Pre-Kom ima jasno načelo da žele baš sav otpad prikupiti na kućnom pragu. Zanimljiv je stoga Radikovićev stav o reciklažnim dvorištima.

- Ljudi ne vole voziti svoj otpad nikamo. Hoćeš li ti nositi svoj otpad 300 ili 500 metara do zelenih otoka ili hoćeš li se voziti autom pet kilometara da odvezeš otpad? Naše iskustvo pokazuje da to ne funkcionira. Zato je nama cilj da u reciklažno dvorište dođe malo ili ništa. Mi želimo da tamo ide samo ono što mora - građevinski otpad i problematični otpad. Ostalo sve idemo skupljati na kućnom pragu.

Otpadno jestivo ulje

A to ostalo je papir, plastika, metal, staklo, tekstil, biootpad, glomazni otpad, granje, elektronički otpad, gume... I, kao najnovije, spomenuto otpadno jestivo ulje.

- Od listopada provodimo pilot-projekt u Prelogu, da vidimo kako će to ići. Kad riješimo uočene probleme, idemo dalje. Paralelno pribavljamo dozvolu da možemo raditi i za pravne osobe – najavljuje direktor.

Projekcije su da će oko 30% kućanstava uzeti spremnike za otpadno jestivo ulje. A da bi mogli prikupljeno izvoziti, treba im 10.000 litara odjednom. Stoga sad rade tankove za skladištenje.

- To ide u Austriju, bolja je cijena. Tu su nam nudili 500 kuna, tamo nam nude 500 eura.

Kaže da Austrijanci od toga rade biodizel. A rade i - mirišljave svijeće, pokazuje nam Radiković jedan primjer i daje kao poklon. Potom skreće pažnju na bitnu stvar:

- Njih podržavaju njihove vlade. Mi imamo recimo Humanu Novu za tekstil, ali potpore ne postoje. Mi isto tako nismo dobili potporu za Centar za ponovnu uporabu. Nema potpore, nema podrške. Vani nije tako.

Cijena ista u svim općinama

Cijena javne usluge za korisnike je ista u svim općinama.

- Ne možemo gledati po tome tko je bliže, tko dalje. Jer primjerice Prelog je blizu kompostane, ali je najdalje od Piškornice. I dok to sve zbrojiš, ispadne jako mala razlika. Kad bi išli s tom nekom malom razlikom u cijeni, to bi moglo samo napraviti neslogu – smatra Radiković.

U Pre-Komu su ove godine na vozila ugradili i dodatne kamere.

- Želimo imati dodatni dokaz da je kanta ispražnjena, jer neki ljudi ne priznaju čip, kažu da im nismo pokupili. Imali smo i probleme s time što su psi grizli radnike. Tako da zahvaljujući kamerama vidimo stvari i nastojimo raščistiti situaciju. No pritom ne snimamo sadržaj kante. To mi sami gledamo. Imamo svojeg kontrolora koji ide ispred kamiona, otprilike svaka 3-4 mjeseca provjerava sadržaj kanti. To radimo radi ugovornih kazni, iako nam nije cilj kažnjavati. A i naši ljudi su se naviknuli da u crnu kantu ne bacaju ono što mogu odvojeno prikupiti – zadovoljan je direktor.

Razvijanje sustava

A sve je krenulo 2006. godine. Pre-Kom je do tada skupljao otpad samo u Prelogu, a te godine uzimaju prve tri općine.

- Te općine tada nisu imale ni uslugu sakupljanja crnog otpada, ništa. To su bile Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija. Donja Dubrava je danas treća po odvajanju u Hrvatskoj.  

Tada uvode selekciju papira, plastike, tetrapaka... Staklo najprije skupljaju na zelenim otocima, kasnije na kućnom pragu. Razlog? Ljudi ne vole nikamo nositi, stopa selekcije je veća ako se skuplja na kućnom pragu.

Nakon toga uvode i tekstil, zatim i elektroniku u sklopu glomazmog otpada... I tako dolaze do biootpada.

- O biootpadu smo počeli učiti 2011. godine, a 2015. smo skupljali za sve općine – prisjeća se Radiković.

Kad su krenuli s biotpadom, u prvoj godini smanjili su miješani komunalni otpad za skoro 1.000 tona.

- Bez biootpada teško da će netko napraviti više od 25, 28, 30 posto odvojeno sakupljenog otpada. Nakon toga sve ide lakše, ali ne ide toliko brzo.

Kompostana

Kompostana je najvažniji dio Pre-Komovog sustava, nekoliko puta nam ponavlja Radiković. Nakon toga ide centar za obradu glomaznog otpada pa sortirnica. Tu je još i, posebno zanimljiv, centar za ponovnu upotrabu. No, o tome više kasnije. Zašto kompostana?

- Zato što najviše donosi za uloženo. I njezine izgradnja nije skupa. Nas je kompostana koštala 2,4 milijuna kuna. Bez zemljišta, zemljište je osigurao Grad Prelog.

Pitamo Radikovića što bi učinio 1. srpnja ove godine da nije imao kompostanu.

- To se ne bi dogodilo. Imao bih je već ranije. Izgradili bismo je kreditnim sredstvima. Sigurno ne bismo plaćali drugima. Isplati se imati vlastitu kompostanu, ona bitno smanjuje troškove – nedvosmislen je direktor Pre-Koma.

Kapacitet Pre-Komove kompostane je 5.500 tona godišnje. Za svoje potrebe koriste oko 3.500 tona, ostalo pune druge komunalne tvrtke. Primjerice, tamo završava biootpad iz Ludbrega, Novog Marofa... Plaćaju Pre-Komu 160 kuna po toni, od iduće godine 210 kuna.

Uz to, proizvedeni kompost Pre-Kom prodaje za 7,65 lipa po litri. Riječ je o kompostu klase 1 i 2, pogodnom za ekološku i konvencionalnu poljoprivredu. Radiković naglašava da je oko 70% proizvedenog komposta takve kvalitete da se smije koristiti u ekološkoj poljoprivredi. Iz 3000 tona biootpada proizvede se oko 1000 tona komposta.

Varaždinski biootpad

Za to vrijeme biootpad koji prikupi varaždinska Čistoća preuzima OPG Vrček iz Črnca Biškupečkog, suvremeno poljoprivredno gospodarstvo koje uz farmu svinja ima izgrađeno bioplinsko postrojenje. Vrčeki tamo proizvode toplinsku energiju za potrebe farme te električnu energiju, koju prodaju sustavu. Čistoća im plaća 500 kuna po toni biootpada.

No postoji razlika u biootpadu koje ide u kompostanu u odnosu na onaj koji ide u bioplinsko postrojenje. Čistoćini korisnici tako u smeđu kantu mogu bacati i kuhanu hranu. U kompostanu to ne ide – samo biljni kuhinjski otpad (nikako kuhani), zatim granje, lišće, korov iz vrta, pepeo. U Čistoćinu smeđu kantu ne ide granje i lišće, to se sakuplja putem kupona i ne završava u bioplinskom postrojenju.

Pritom nije nevažna razlika ta da tamo gdje nema kuhane hrane, nema ni crva, nema ni smrada.

Dobili 80% sredstava za kompostanu

Kaže Radiković da je najveći problem drugih sredina u tome što nemaju građevine.

- Mi smo za kompostanu uspjeli dobiti 80% bespovratnih sredstava od države, jer smo bili prvi. To smo planirali još 2014. u Goričanu, ali tamo su građani pokrenuli referendum, nisu htjeli kompostanu jer su se bojali da će smrdjeti. Referendum je uspio pa smo godinu dana kasnije kompostanu napravili u Prelogu. I ne smrdi, kompostana koja tehnološki ispravno radi ne smije smrdjeti – tvrdi Radiković.

I opet dodaje da bi kompostanu gradio i dan danas, čak i kreditom, neovisno o tome ima li ili nema sufinanciranja.

- Povrat je već za dvije, najviše tri godine – kaže. I dodaje jedan zanimljiv podatak: trajanje projekta za kompostanu od prvog koraka do građevinske dozvole bilo je 75 dana.

Prihodi i troškovi od trgovanja korisnim otpadom

Kao i sve komunalne tvrtke, i Pre-Kom ne zarađuje na korisnom, odvojeno prikupljenom otpadu. Odnosno, na nekima ostvaruje prihod, na nekima stvara trošak.

- U konačnici smo u minusu. Najbolja nam je bila 2016. godina, ali nakon toga Kina je prestala otkupljivati plastiku i sve se promijenilo – pojašnjava Radiković.

Iznosi podatak da i ove godine Pre-Kom očekuje oko 100.000 kuna manjka na gospodarenju korisnim otpadom.

- Plaćaju nam za papir i metale. Primjerice za papir sad dobivamo 105 eura. A dobivali smo i 135 eura. Plastiku su nam plaćali, sad mi plaćamo. Prije smo dobivali 100 eura, sad su nas tražili 100 eura. Trebalo nam je oko šest mjeseci da se riješimo sve plastike na skladištu. Sa staklom smo na nuli – iznosi neke detalje direktor.

 Ali odmah dodaje da sustav treba gledati cjelovito.

- Naša sortirnica trenutno je u minusu. Kompostana je u blagom plusu. Ali cijeli sustav radi pozitivno. Mi ćemo napraviti pozitivan rezultat od oko 50 tisuća kuna. I s tim smanjenjem miješanog otpada pada i trošak odlaganja i mi smo uspjeli se zadržati na razini da ne moramo ići više poskupljivati.

Cijene odlaganja bit će dvostruko veće

No ne samo to. Radiković upozorava da će cijena odlaganja ili obrade otpada sigurno rasti kad prorade regionalni centri za gospodarenje otpadom.

- To će se sigurno dogoditi jer su takve cijene u okruženju. Cijena zbrinjavanja u Sloveniji je 100 do 120 eura. U centru Kaštijun kod Pule je 700 kuna plus PDV. U Piškornici je u ovome trenutku, po cjeniku, 340 kuna. Dakle, to će biti duplo. Zato stalno govorim, idemo još malo odvojiti. Ako mi još smanjimo količine miješanog komunalnog otpada, kada u centrima budu dvostruko veće cijene, mi nećemo onaj varijabilni dio morati dvostruko povećati, nego tek možda za 2-3 kune.

Pokrivanje minusa na frakcijama

Pitali smo i Radikovića u kolikoj mjeri bi im gospodarenje otpadom olakšalo kada bi država odradila svoj dio obveze i refundirala trošak koji je nastao pri gospodarenju otpadom.

- Mislim da tako postavljen sustav nije dobar, jer opet će se očekivati da država vraća ne znam kakav novac pa bi se i neorganiziranost trebala platiti. Opet su to naši novci. Zato sam ja sam osobno protiv toga, pustio bih da se to regulira na tržištu. Cijenu bi trebalo platiti kakva je, a svaki komunalac treba probati složiti da to bude što jeftinije – neočekivano mišljenje o tome dao na je Radiković.

Glomazni otpad

Drugi najvažniji dio sustava, po Radikoviću, je centar za obradu glomaznog otpada. Tamo se nastoji iz njega izvaditi sve što se može bolje upotrijebiti te istovremeno smanjiti trošak zbrinjavanja tog otpada u Piškornici.

- Mi prikupimo godišnje oko 600 tona glomaznog otpada, od toga 300 tona obradimo. Tako izvadimo ravno staklo, to ide u Austriju. Željezo se skida, to prodajemo. Drvo drobimo kod nas i to ide u Mađarsku ili Bjelovar za proizvodnju iverice. Sanitarije vadimo van, elektronički otpad, tekstil, sve što se može izvaditi – predstavlja nam Radiković kako centar funkcionira.

Kaže da u tome procesu ne ostvaruju poseban prihod, ali im je taj dio procesa važan i zbog toga jer ne moraju plaćati odlaganje.

- Pokrijemo si s onom uštedom od odlaganja ovu tu obradu i plaće za ljude koji rade u tom dijelu sustava. A to će nam se s vremenom sve više isplatiti – nagovještava Radiković.

Sortirnica

Sortirnica je na trećem mjestu po važnosti u sustavu, ako se pita direktora Pre-Koma. Iako posluje s minusom.

- U nju ulazi papir, razdvaja se na jednobojni karton, šareni karton, ostali bijeli papir. Ulazi plastika... Sortirali smo je u šest frakcija, ali mi je sad trenutno ne radimo. Sad plaćamo drugima, jer nam je tako gubitak manji. Morali bismo imati više ljudi i bolju prodaju. Papir sortiramo na tri frakcije: jednobojni karton, šareni karton i ostatak. Tetrapak ide posebno, metalna ambalaža ide posebno kao lim i aluminij... Lampioni idu unutra da se očiste od nečistoća, zatim transparentna folija, šarena folija, ali ne ova iz kućanstva...

Razdvajanjem se može postići bolja cijena, kaže Radiković, iako naglašava da je sad sve na najnižim granama.

- Za papir ovako dobijemo 75 lipa za kilogram, nesortirano bismo dobili 25 lipa. Ali, opet velim, kad će u centrima za gospodarenje otpadom rasti cijene, nama će taj minus generirati plus – planira unaprijed.

Centar za ponovnu uporabu

Posebno je zanimljiv centar za ponovnu uporabu. Kao prostor za rad iskorišten je stari staklenik.

- Tamo se istovremeno mijenja svijest naših korisnika. Oni više ne bacaju sve, nego najprije gledaju može li se nešto popraviti i ponovo koristiti.

Radiković jednostavno objašnjava da na tome mjestu - obnavljaju staru kramu. Obnovljene predmete prodaju na licu mjesta.

- Imamo jednog zaposlenog majstora. Ali tamo nema dobiti, mi smo išli da to bude pozitivna nula. On je obnovio više od 300 stolica dosad. Ljudi donose stare stolice, on ih ponovo lijepi, lakira, mijenja spužvu, oni plate samo rad. A ne bace stolicu. To su one prave, drvene stolice, evo, sjedite na jednoj takvoj bačenoj stolici. One bi koštate 500 kuna, on ih obnavlja za 150 kuna.

Kaže i da su na tome mjestu prodali već oko 200 kilograma knjiga, pronađenih u starome papiru. Osim toga, ljudi bacaju čak i slike. 

- Bila je slika iz 1928. godine, procijenjena na 1000 kuna. Našli smo tri takve slike. Prodali smo je za 1100 kuna. Kolegica je našla staru košaru, majstor joj je napravio kotače, sad je unutra beba. Sanjke sam ja kupio unuku. Prodali smo već desetak takvih željeznih sanjki - pokazuje nam Radiković.

Know-how

Pre-Kom očigledno ima zaokružen sustav za postupanje s otpadom. Kao što je dosad bio korak ispred ostatka Hrvatske, i nadalje gleda najmanje jedan korak dalje. Zanimalo nas je gdje su učili kako postaviti sustav.

- Kopirali smo od boljih. Ne trebate ići daleko, dovoljno je do Slovenije, oni su vrhu u Europi. Od domaćih sustav Krk nam pokazuje da je to moguće i na obali – kaže Radiković.

Novi projekti

Novi Pre-Komovi planovi već su u fazi realizacije.

- Sad idemo sa zahtjevima za novim građevinskim dozvolama. Jedna je za reciklažno dvorište za građevinski otpad, gdje ćemo probati taj otpad obraditi i jedan dio iskoristiti za poljske putove. Sada plaćamo 55 kuna po toni tvrtki kojoj dovozimo taj otpad. Također idemo graditi sustav za grijanje na sječku, onaj naš recikažni centar mislimo grijati na sječku jer imamo dovoljno drvene mase koje skupimo od korisnika. I još idemo raditi natkriveno skladište za obradu glomaznog otpada, jer nam je sad dio skladišta na otvorenom. Papir smo stavili unutra, jer ako je vani, ne možeš ga prodati zbog vlage.

Pre-Kom se tako dalje širi. Sada se kompleks prostira na tri hektara, a prema planovima će biti na četiri hektara.

Paradoks

Ono što je u slučaju Pre-Koma paradoksalno je to što ih čeka – 'poticajna' kazna. 

- Prelog bi sad trebao dobiti 'nagradu' u vidu kazne od 30.000 kuna. Jer nismo ispunili uvjete iz članka 24. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Trebali smo povećati odvajanje otpada za 20% u odnosu na 2015. godinu. Mi smo uspjeli za 5% - objašnjava Radiković tu pravnu besmislicu.

Dodaje da je na tu nelogičnost Hrvatsku upozorila i Europska komisija. Sasvim je, naime, razvidno da su u ovako postavljenoj formuli za 'poticanje' najviše pogođeni oni koji su imali najbolje postavljen sustav i koji su mnogo otpada već prikupljali odvojeno.

Penali

Uz sve to, Hrvatsku od 1. siječnja 2020. čekaju i penali ako ne uspije ostvariti cilj od 50% odvojenog otpada.

Pre-Kom je svoje uradio, gradovi i općine u kojima djeluje taj cilj već su ostvarile ili su na korak do toga. No Radiković kaže da još nije poznato kako će se penali 'spuštati' prema jedinicama lokalne samouprave.

- A prema izračunima Svjetske banke Hrvatskoj prijete penali od 42.024 eura – dnevno! To je 15,3 milijuna eura godišnje! I uz to još paušalni iznos od 10,2 milijuna eura. Istina, na jednom skupu komunalaca i ekoloških radnika je bilo rečeno da nećemo početi plaćati 1. siječnja 2020., nego 1. siječnja 2023, dok završi žalbena procedura. Ali, evo, svi plaćaju. Mađarska plaća 27.000 eura dnevno, a ako to usporedimo s brojem stanovnika, Mađarska je ipak četiri puta bolja od nas. Poljaci su na 67.000 eura dnevno...

I dok Hrvatska ganja 50%, druga najbolja jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj u selektivnom prikupljanju otpada, grad Prelog, sa svojih 55,9% odvojeno prikupljenog otpada u 2017. godini, čime je ostvaren hrvatski cilj za 2025. godinu, morao bi platiti 30.000 kuna kazne.

Račun još nije došao. Nadamo se da ni neće i da će se formula promijeniti. U međuvremenu, Prelog grabi dalje. 

- Prema podacima HAOP-a, u prvih deset mjeseci 2018. godine imamo 61,97%. Prema našim podacima čak 64,98%. Razlika je u tome što nam HAOP ne priznaje otpadne gume, sanitarije iz glomaznog otpada, koje mi obrađujemo, i slično... U svakome slučaju, mi ćemo na kraju 2018. godine biti na 75 kilograma po stanovniku. To je poanta – zaključuje Siniša Radiković.