S Alenom Kajmovićem porazgovarali smo o investicijama, plaćama, budućnosti Vajde...
Nedavno smo pisali da je nakon dva desetljeća vođenja Vajde
u mirovinu otišao Vladimir Mesarić, a na
njegovo mjesto došao je Alen
Kajmović. Na čelnu poziciju čakovečke Vajde
Kajmović je došao s mjesta člana Uprave društva, a prethodno je
bio na dužnosti voditelja za investicije i razvoj.
>>> Alen Kajmović na čelu čakovečke Mesne
industrije Vajda
Prije dolaska u Vajdu profesionalno je iskustvo stjecao na
različitim menadžerskim i upravljačkim pozicijama. Porazgovarali
smo s njim, a u nastavku pročitajte što kaže o budućnosti Vajde.
Investicijski ciklus u Vajdi bliži se kraju. Najavljujući
investiciju, tadašnje je vodstvo najavljivalo i nova
zapošljavanja. Je li taj plan i dalje aktualan?
Naravno da jest. Pa upravo je uloženo 50 milijuna kuna u
dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju našeg proizvodnog
pogona. Povećali smo proizvodne kapacitete, proširili one
skladišne i ekspeditne, nabavili nove strojeve i opremu za
proizvodnju te reorganizirali i modernizirali cjelokupni pogon.
To sigurno nismo radili kako bismo smanjili broj radnika, nego
kako bismo našim radnicima omogućili lakši i kvalitetniji
rad.
Vajdin pogon u ljeto 2018.
Isto tako, investicijom su stvoreni svi uvjeti za veći prihvat i
obradu sirovine, ostvareni povećanjem kapaciteta uzgoja i
širenjem naše kooperacije s domaćim uzgajivačima svinja. Sve su
to bili nužni preduvjeti za realizaciju naših planova rasta
proizvodnje, posebice u sektoru proizvodnje svježeg mesa, u
kojemu u bliskoj budućnosti težimo preuzeti lidersku poziciju.
Kao što i sami vidite iz svega što sam naveo, naših trenutno 230
zaposlenih treba dodatne ljude ne bi li pokrili svaki aspekt
buduće Vajdine proizvodnje, što znači nova zapošljavanja
kvalificiranih ljudi i to već u prvoj polovici 2019. godine.
Kažete kako je 230 trenutno zaposlenih i tražite još
radnika, a svi se suočavaju s deficitom radne snage. Zašto bi
netko sutra odabrao Vajdu kao svog poslodavca?
Hrvatska je članica Europske unije što nam je donijelo veliko
tržište, ali ujedno, kako i sami vidite, i brojne izazove,
posebno kada je u pitanju fluktuacija radne snage. Prošla su
vremena kad se radnika uzimalo pomalo “zdravo za gotovo”.
Mišljenja sam kako nas je upravo taj pristup, koji doduše u samoj
Grupi Pivac nikada nije bio način funkcioniranja, doveo u
situaciju u kojoj se danas nalazimo. Zato jedinim istinskim
rješenjem problema radne snage smatram – cjeloviti pristup ovom
pitanju.
Pritom, za početak, mislim kako se buduće radnike mora stvarati
već od prvih minuta koje provedu u srednjoj školi. Potrebno ih je
pripremiti za rad i motivirati na razmišljanje o tome što i kako
mogu napraviti u svom Međimurju, umjesto kojim će autobusom
krenuti za Njemačku ili Austriju čim preuzmu završnu svjedodžbu.
No prije svega, neizostavan i najbitniji segment u procesu
donošenja konačne odluke radnika jest stvar vizije i pristupa
koji je dio Vajdine politike ljudskih resursa. Iz tog razloga, mi
u ovom trenutku činimo sve što smo u mogućnosti kako bi našim
ljudima osigurali stimulativna primanja i uvjete rada.
Od 2015. godine u nekoliko smo navrata podizali plaće. Time smo
željeli poslati poruku kako nam je želja da kod nas ostanu i dođu
najbolji, oni koji su spremni raditi, zapeti kada treba, ali i za
to biti adekvatno plaćeni, pa u konačnici i dodatno nagrađeni,
što će naši ljudi vidjeti krajem ove godine. Što se tiče
primanja, u ovom trenutku prosječna isplaćena plaća u Vajdinoj
proizvodnji iznosi neto s dodacima oko 7.900 kuna, što je znatno
iznad prosječnih plaća u sektoru.
Uostalom, usporedimo li sadašnje plaće s onima od prije 3 godine,
jasno je kako su prosječne neto plaće u Vajdi višestruko
povećane, a to se prije svega odnosi na radnike u proizvodnji. U
pojedinim su segmentima proizvodnje plaće porasle i više od 70%,
što se konkretno odnosi na radnike u rasjekavaonici. Trend rasta
plaća planiramo nastaviti i slijedeće godine, upravo iz razloga
jer smo svjesni da je radnike potrebno motivirati.
Možete imati odličan proizvod, izvrsne pogone i savršenu viziju
poslovanja, ali ako nemate ljude koji će zajedno s vama to
odraditi i pritom uživati u poslu kojeg rade, nećete ostvariti
ništa od navedenoga. Zato ponavljam nešto na čemu ću uvijek
inzistirati – radnici su temelj na kojem gradimo kvalitetu i
konkurentnost, radnici su osnova našeg uspjeha.Alen Kajmović
Ove brojke svakako zvuče motivirajuće.
Da, želimo da naši radnici budu zadovoljni, jer smo svjesni da
bez motiviranog i zadovoljnog radnika nema niti dugoročnog
uspjeha. Naknada troškova prijevoza, topli obrok, otpremnina za
odlazak u mirovinu, jubilarne nagrade, stimulativni dio plaće,
mogućnost korištenja radničkog odmarališta u Starigradu-Paklenici
samo su dio radničkih prava zajamčenih važećim Kolektivnim
ugovorom, čije ćemo stavke u vremenu pred nama i poboljšavati.
Investicije i modernizacija, koje sam prije spominjao, donose i
bolje uvjete rada, bolju radnu sredinu, bolji standard.
Imate zanimljive prijedloge kada je privlačenje mladih
kadrova u pitanju. Usudili bismo se reći da radite iskorak kakav
nije viđen na ovim prostorima. Kako planirate privući
mlade?
Kako? Po meni je odgovor jednostavan, a temelj svega je obrazovni
sustav, njegova organizacija i način funkcioniranja. Jedna od
boljih inicijativa s državne razine je tzv. dualno obrazovanje za
učenike strukovnih škola, koje će favorizirati više direktne
prakse, a manje “bubanja napamet”. To je preduvjet da bi se u
cijelu priču uspješno uključili poslodavci. Ako nešto želiš
dobiti, moraš zauzvrat nešto i dati, a Vajda svojim radnicima
daje sigurnost, stabilnost i natprosječna primanja.
Kada svojim stipendistima, kao što to čini Vajda, uz stipendiju
od 1.000 kuna ponudite i besplatne udžbenike, plaćanje naknade
za rad na praksi što inače nije čest slučaj, mogućnost rada za
vrijeme školskih praznika pri čemu satnica iznosi 34 kn neto,
besplatan obrok, a potom i siguran posao nakon završetka
školovanja te plaću koja premašuje 7.000 kuna, mislim da će se
stvari iz temelja mijenjati.Alen Kajmović
Činjenica je, isto tako, da se bez obzira na porast potražnje za
određenim strukovnim zanimanjima, sve manji broj djece odlučuje
za strukovne obrazovne programe. Nama su u ovom trenutku velika
podrška Srednja škola Prelog, kao i Srednja strukovna škola
Varaždin, koje se svojim djelovanjem trude privući sve veći broj
učenika upravo u strukovnim programima. Istina je kako svaka
sredina treba visoko obrazovano stanovništvo, ali jednako toliko,
ako ne i više, treba ljude strukovnih smjerova – keramičare,
sloboslikare, CNC operatere, automehaničare, kuhare i konobare,
kao i mesare. Danas osobito mesare.
U ovom trenutku Vajda ima petero stipendista, troje iz Srednje
škole Prelog i dvoje iz Srednje strukovne škole Varaždin. Realno,
to je premalo. Mi nemamo vremena čekati da se na razini resornog
ministarstva usklade upisne kvote s potražnjom na tržištu rada.
To je trebalo učiniti davno, ali godine prolaze, a situacija se
ne mijenja. U tom slučaju se moramo promijeniti mi, a Vajda se,
što se može vidjeti iz priloženog, po tom pitanju itekako
promijenila. Nabolje.
Dio ste Grupe Pivac pa pretpostavljamo kako se ti planovi
ne zaustavljaju na Vajdi. Hoće li se taj sustav proširiti i na
sustav grupacije?
Da, osiguravanje kadrova i briga za budućnost pitanje je na
kojemu ne radimo samo na razini Vajde, već na razini čitave Grupe
Pivac, čija je Vajda članica. Na grupacijskoj razini, ideja je
proširiti sustav stipendiranja i na studente koji se školuju za
zanimanja koja su nam potrebna. S obzirom da Grupa Pivac, osim
Vajde, obuhvaća i pogone Mesne industrije Braća Pivac u Vrgorcu
te PPK karlovačke mesne industrije u Karlovcu, u planu je
ponuditi stipendije mladima s prebivalištem na područjima
ovih triju gradova.
Nadamo se da bi se ova mjera mogla pokazati kao kvalitetan
poticaj mladima da se odluče za navedena zanimanja, omoguće si
školovanje uz redovitu mjesečnu stipendiju, ali i realnu
mogućnost zaposlenja po završetku školovanja te rad u stabilnoj
tvrtki s poticajnim okruženjem koja cijeni znanje i rezultate. S
time ćemo, nadam se, krenuti već 2019. godine.
Nedavno ste preuzeli upravljanje Vajdom. Kako biste
ocijenili trenutak u kojemu ste stupili na poziciju? U kakvom se
stanju nalazi tvrtka?
Već sam spomenuo nekoliko segmenata poslovanja iz kojih se može
jasno iščitati da je stanje u kojemu sam preuzeo tvrtku i više
nego zadovoljavajuće. Vajda danas ne samo da posluje stabilno,
već dapače bilježi rast. Na kraju ove godine očekujemo prihod od
oko 350 milijuna kuna, što je porast za gotovo 20% u odnosu na
prošlu godinu. Pritom moram naglasiti da sam posebno sretan zbog
rasta izvoza. Naime, to je svakako indikator smjera našeg
razvoja, posebno u kontekstu tržišta Europske unije.
Nadalje, u tvrtku su u posljednje 3 godine uložena značajna
sredstva, a paralelno se krenulo u projekt revitalizacije
svinjogojske proizvodnje širenjem suradnje sa svim
zainteresiranim domaćim uzgajivačima, koji je u relativno kratko
vrijeme dao odlične, mjerljive rezultate. U samo 2 godine broj
tovljenika na farmama naših kooperanata narastao sa 40.000 na
150.000 komada. Danas surađujemo s gotovo 90 OPG-ova te i dalje
širimo kooperaciju, posebice na području Slavonije. Ponosni smo
zbog te činjenice koja jamči da je sirovina za naše proizvode
meso s hrvatskih farmi, a ujedno daje dodatnu vrijednost našim
prerađevinama kao što su Međimursko meso ‘z tiblice, Vajdine
slanine, čvarci, kobasice… Sve su to proizvodi vrhunske
kvalitete koji su zaslužili svoje mjesto na tržištu, što naši
kupci prepoznaju i nagrađuju.
S obzirom na sve navedeno, moja je osobna želja ovom prilikom
izraziti zahvalu svom prethodniku Vladimiru Mesariću, koji je
Vajdu vodio punih 20 godina i doveo je do današnje pozicije.
Uzmemo li u obzir gospodarsku situaciju u tom periodu i stanje u
hrvatskoj poljoprivredi, jasno je kako to nije bio lak zadatak i
kako je gdin Mesarić mojem timu ljudi postavio visoko letvicu.
Bez pravog tima ljudi se niti ne može…
Ne, ne može. Trebam kvalitetne ljude od povjerenja na koje se
mogu osloniti tako da se ja mogu orijentirati svoj dio obveza
svjestan kako se procesi u proizvodnji odvijaju sukladno
dogovorenom. Zato mi moj član Uprave Vilim Simon
zajedno s rukovoditeljima i poslovođama predstavljaju sigurnost
kako Vajdina priča ide pravim putem.