Usprkos daleko većem broju crvenih brojki, koje pokazuju za zbrinjavanje kojih vrsta otpada Čistoća mora plaćati, konačan rezultat za 2017. ipak je bio pozitivan u tome dijelu poslovanja. Ali ne i konačan financijski rezultat.
Podaci o tome kako je Čistoća gospodarila otpadom u prvoj
polovici 2018. godine ne govore nam mnogo, jer tada se
još nije prikupljao biootpad, a koncesionarima se nisu
predavale ni neke druge vrste otpada.
No ono što se vidi iz podataka (tablica u nastavku) je da je,
usprkos daleko većem broju crvenih brojki, koje pokazuju za što
Čistoća mora plaćati, konačan rezultat za 2017. je ipak bio
pozitivan u tome dijelu poslovanja.
Tako je za gospodarenje reciklabilnim otpadom
Čistoća prošle godine prihodovala oko 870 tisuća kuna.
Prodaja ‘balirke’ spasila 2016. godinu
No ukupan rezultat poslovanja (tablica u nastavku) bio je
negativan. Prvi puta Čistoća je godinu završila u minusu, od oko
1,3 milijuna kuna.
Istini za volju, treba dodati da bi Čistoća i 2016. godinu
završila u minusu, no tada je konačan financijski rezultat
spasila prodaja ‘balirke’, za oko milijun kuna.
– U 2016. i 2017. godini nadogradnjom primarne selekcije dolazi
do znatnog povećanja količina otpadne miješane plastike, što je
uzrokovalo uvećane troškove ručnog sortiranja i posljedično veće
troškove u poslovanju – stoji u napomenama.
Kao glavni rezultat gubitka iz 2017. uprava Čistoće navodi to što
su povećani troškovi zbog povećanog broja odvoza, troškova obrade
reciklabilnog otpada, troškova njegova zbrinjavanja, troškova
izrade vreća, troškova radnika, troškova rada reciklažnog
dvorišta… Sve te aktivnosti generirale su troškove, kažu u
Čistoći, a njihove pokriće nije se kompenziralo u cijeni javne
usluge.
Tome treba dodati i da je te godine Čistoća otpisala gotovo
300.000 kuna nenaplativih potraživanja nastalih kroz nekoliko
godina. Naposljetku, tu je i odvjetnički trošak od oko 220.000
tisuća kuna zbog spora s Varkomom.
Prosječna plaća 4935 kuna
Godinu dana ranije, 2016. godine, od 1. ožujka, Čistoća ima i
vlastitu računovodstvenu službu. A 2017. i 2018. godine ustrojava
se i služba za korisnike.
Među ostalim podacima istaknimo tek da je prosječna neto plaća
zaposlenika Čistoće u prvoj polovici ove godine bila 4935,46
kuna.
Čistoća je od 2014. do 2018. godine znatno povećala svoj vozni
park, zapravo ga je udvostručila.
– Vozila za sakupljanje otpada SELECTO istovremeno na
području grada Varaždina za individualna domaćinstva sakupljaju
miješani komunalni otpad i otpadni papir, kao i otpadnu
plastiku i biootpad, dok se za stambene zgrade svaka vrsta otpada
sakuplja pojedinačno – objašnjavaju iz Čistoće kako to
funkcionira u praksi.
Revizija cjenika svakih šest mjeseci
Upravi Čistoće smo pitali je li moguća revizija cjenika
unutar postojećeg načina poslovanja Čistoće ili barem je li
moguće postići dodatne uštede i time smanjenje računa za građane
dodatnim poslovnim naporima Čistoće. Evo odgovora:
– Člankom 9. stavak 1. Odluke o načinu pružanja javnih usluga
prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog
komunalnog otpada na području Grada Varaždina propisano je da je
obračunsko razdoblje za utvrđivanje iznosa jediničnih cijena šest
mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Nakon proteka navedenog
razdoblja TD Čistoća d.o.o. dužno je jedinici lokalne samouprave
dostaviti izvješće na temelju kojeg se utvrđuje opravdanost
promjene iznosa jediničnih cijena.
U tome članku možda možemo tražiti i pokriće za izjavu
gradonačelnika Ivana Čehoka, koju ponavlja
posljednjih dana, da je od početka uvođenja novog sustava bilo
najavljeno da će se za šest mjeseci raditi revizija.
Obračun po masi umjesto po volumenu?
Naposljetku, u javnosti se govorilo i o želji ili potrebi da se s
obračuna po volumenu pređe na obračun po masi otpada.
– Prelazak s obračuna po volumenu na obračun po masi predanog
otpada je moguć uz nadogradnju vozila za sakupljanje otpada, što
rezultira povećanim investicijskim troškovima i povećanim
troškovima održavanja, te na kraju i povećanje jediničnih cijena
– zdravorazumski je odgovor Čistoće.
(nastavak slijedi…)