'U ovoj godini, međimurski poslodavci imali su potrebu za 4 348 osobe, dok je broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje 2 220 osoba što je manje u odnosu na trenutnu potrebu poslodavaca na području Međimurske županije'
U četvrtak, 18. listopada u Velikoj vijećnici Međimurske županije
održana je 93. Sjednica Gospodarsko socijalnog vijeća. Prva točka
jednoglasno usvojenoga dnevnog reda bila je Informacija o stanju
i kretanjima međimurskog gospodarstva u 2017. godini –
gospodarska kretanja i utjecaj gospodarske politike na životni
standard koju je predstavio je pročelnik Upravnog odjela za
gospodarske djelatnosti Darko Radanović.
Prema podacima FINA-e, HGK – Županijske komore Čakovec, HOK-
Hrvatske obrtničke komore MŽ-e, HZZ –Područne službe Čakovec,
Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje te ostale poduzetničke potpore prikazano je cjelovito
gospodarsko stanje u Međimurskoj županiji. Podaci o gospodarskim
kretanjima MŽ-e komparirani su s podacima za Republiku Hrvatsku i
ostale županije.
Broj poduzetnika u Međimurskoj županiji je 3 114 od kojih je 2759
mikro poduzetnika, 302 makro poduzetnika, 47 srednjih poduzetnika
dok je velikih poduzetnika 6. Nastavno na financijske pokazatelje
poduzetnika prema djelatnostima u Međimurskoj županiji ključne su
3 djelatnosti koje su imale najveći postotak zaposlenih u
Županiji (78,62%), a to su prerađivačka industrija,
građevinarstvo i trgovina na veliko i malo.
– Kada na GSV-u raspravljamo o stanju i kretanju gospodarstva –
prema statističkim podacima trendovi su kontinuirano pozitivni.
Broj zaposlenih povećan je za 4,4%, ukupni prihodi za 11,8%,
dobit razdoblja za 9,2% ,gubitak razdoblja smanjen je za 6,9% te
je ostvarena neto dobit 13,2% veća od dobiti prethodno
analiziranog razdoblja. Iako je izvoz veći za 14%, plaće su
porasle svega 6,5%. Iz svega navedenog, smatram da je bilo
prostora za povećanje plaća, iako je i činjenica da bi trebalo
rasteretiti poduzetnike poglavito ih osloboditi brojnih (više od
500 raznih nameta) – istaknuo je župan Matija
Posavec.
Iako Međimurska županija bilježi kontinuiran rast prosječne plaće
koja je od 2008. sve do 2018. godine viša u proteklih 10 godina
za 6,5%, još uvijek je manja u odnosu na ostatak Republike
Hrvatske, a u 2017. godini iznosila je 4.473,00 kuna.
Ivan Senčar, potpredsjednik GSV-a rekao je kako
ga “smeta stalna kritika prema poslodavcima jer plaće ne rastu.
Poduzetnici ulažu, investiraju u svoje ljude, a najveće plaće
daju srednji poduzetnici. Troškovi su najveći prema Državi koja
treba smanjiti namete što bi riješilo situaciju u potpunosti i
bili bismo konkurentniji, a plaće radnicima mogli bismo povećati.
I sam bih bio najsretniji kad bih svojem djelatniku mogao dati
veću plaću”.
Što se tiče obrtništva u Međimurskoj županiji, posluje 1.191 obrt
što potvrđuje zaustavljanje trenda pada obrtništva u Međimurju, a
čime su uvelike pridonijele i poticajne mjere različitih
Institucija. – Zasigurno, kada bi se porezna politika
promijenila, kada bi se smanjili nameti poduzetnicima i
obrtnicima, gospodarstvenici bi mogli širiti svoje poslovanje,
prostorne kapacitete te bi veću dobit usmjerili prema svojim
djelatnicima – rekao je zamjenik župana i predsjednik GSV-a u
Međimurskoj županiji Josip Grivec koji je ujedno
predložio i zaključak da članovi GSV-a MŽ pošalju svoje
prijedloge vezano uz najavljenu poreznu reformu koji će biti
dostavljeni nadležnim institucijama.
Mladen Zemljić, potpredsjednik GSV-a Međimurske
županije, podržao je zaključak te napomenuo je da treba poslati
dopis i Vladi RH sa zaključcima GSV-a s predloženim konkretnim
mjerama. Nastavno na kretanja na tržištu rada, velik izazov
predstavlja smanjeni broj kvalificirane radne snage.
– Izazov je nedostatak kandidata i smanjenje u strukturi
nezaposlenih osoba što se prije svega očituje u nedostatku
kvalificiranih kadrova na području deficitarnih gospodarskih
djelatnosti kao što su metaloprerađivačka, građevinska, tekstilna
i obućarska industrija. U strukturi nezaposlenih, 28% čine
pripadnici romske nacionalne manjine, 29% je starijih od 50
godina i 37% dugotrajno nezaposlenih osoba koje nisu pronašle
posao u proteklih godinu dana, ali važno je spomenuti da se neke
od osoba nalaze u više kategorija.
Susrećemo se i s nedostatkom motivacije kod kandidata prilikom
uključivanja u obrazovne programe. U ovoj godini, međimurski
poslodavci imali su potrebu za 4 348 osobe, dok je broj
nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje 2 220 osoba što je manje
u odnosu na trenutnu potrebu poslodavaca na području Međimurske
županije – rekao je Nikola Hren predstojnik
Područnog ureda Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje u Čakovcu, na
što se nadovezao župan Posavec, istaknuvši kako u proteklih 25
godina Međimurske županije nikad nije bila tako niska stopa
nezaposlenosti.
– Ukupni broj zaposlenih je više od 40 000 i smatram da nema
potrebe za uvozom radne snage. Smatram da trebamo pomoći
međimurskim poduzetnicima, gospodarstvenicima i zajedničkom
sinergijom olakšati potrebe poslodavaca – rekao je župan.
Predstojnik Područnog ureda Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje u
Čakovcu Nikola Hren naglasio je da Hrvatski Zavod za
zapošljavanje u 2018. godini provodi dva programa, a to su
Aktivacijski program za dugotrajno nezaposlene osobe kojim se
pruža organizirana individualna potpora kako bi im se sustavno i
planski pomoglo pri ponovnom uključivanju na tržište rada.
Također, slijedećeg mjeseca započinje projekt “Istakni se, osvoji
posao” gdje će se kroz klubove za zapošljavanje pružati dodatna
podrška u stjecanju novih ili usavršavanju postojećih
vještina.
Informaciju o provedbi projekta “Povećanje efikasnosti i
održivosti rada gospodarsko – socijalnih vijeća” Bjelovarsko –
bilogorske županije, Međimurske županije i Varaždinske županije
te projekta “Zajedno ka održivom socijalnom dijalogu” predstavila
je asistentica projekta Danica Holcinger, pritom istaknuvši
važnost za poboljšanje rada Gospodarsko socijalnih vijeća
navedenih županija.