Sve što smo htjeli znati o ekonomiji, poduzetništvu i poslovanju na području sjeverne Hrvatske moglo se saznati jučer na predstavljanju knjige 'Pank poduzetnici', koja u šesnaest poglavlja izbjegava suhoparnost i pretencioznost te vrlo živo i sočno opisuje društveno poduzetništvo u Hrvatskoj.

Kako biti poduzetnik? Kako biti poduzetnik u Hrvatskoj? Kako biti poduzetnik u Hrvatskoj uz sve probleme na koje nailazimo? 

To su samo neka od pitanja koja su se nametnula prije i za vrijeme jučerašnjeg predstavljanja knjige 'Pank poduzetnici' Roberta Posavca u Medinoj škrinji.

Sadržaj se nastavlja...

Uz autora na predstavljanju je nazočio direktor ACT Grupe Teo Petričević, koji je strpljivo i detaljno odgovarao na većinu pitanja, a razgovor je moderirao Branko Detelj. 

Oprimjereno u praksi

Posavec, zajedno sa svojim bliskim suradnikom Petričevićem, iza sebe ima petnaest godina 'pankerskog' rada. Nije to rad formiran tijekom koncerata ili proba, već vjerno reproduciran preko 13 osnovanih OCD-a i društvenih poduzeća, 150 provedenih projekata, 470 partnerskih organizacija i 100.000 direktnih korisnika. 

Moderator je predstavio knjigu iz svog osobnog pogleda, opisavši je informativnom i zanimljivom, pisanu esejističkim stilom te kao prvom u domeni društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. 

Kako bi shvatili o čemu se tu radi, Petričević nam je u nekoliko minuta objasnio što je ACT Grupa i što ona predstavlja danas. Povratak u prošlost nije trajao dugo.

– Počelo se od bazičnih prvih programa, a prije deset godina otvorila su se prva poduzeća, istaknuo je Petričević te nastavio: – Izgradili smo temelje nove ekonomske prakse koja pokušava iskoristiti lokalne resurse, a djelujemo u Hrvatskoj i zemljama regije. 

Radnik u centru zbivanja

Autor knjige rekao je da su osnovana društvena poduzeća koja se provlače kroz knjigu privatna, a kod njih je izuzetno bitno da radnici budu uključeni u upravljanje na bar nekoj razini. Na toj se razini dobiva dimenzija humanosti i modela koji su podložni vrednovanju, što nije toliko svojstveno za hrvatsku ekonomiju i poduzetništvo. 

Preko ACT Grupe Posavec i Petričević postali su aktivisti, koji djeluju, bez retorike i suvišnih riječi, te se izravno obraćaju građanima koje su iz pasivnih primatelja, kroz programe za zapošljavanje, pretvarali u aktivne stvaratelje. 

Nažalost, zalaganje za univerzalne vrijednosti koje njeguje ACT Grupa još uvijek je više iznimka, nego pravilo na hrvatskom tlu. Oko stotinjak poduzeća radi po ovakvim poslovnim modelima, u čijem središtu se nalazi čovjek, a zatim posao. 

Zašto takvih priča nema više? 

- Takva se poduzeća temelje na povjerenju i solidarnosti, a toga u Hrvatskoj nema puno – jasan je Posavec koji se nije libio reći da je u cijeloj priči jedan od većih problema samo obrazovanje. 

Kako znati, vrednovati i učiti o društvenom poduzetništvu kada ni u srednjim ekonomskim školama nema govora o tome?

Obrazovanje se još jednom pokazuje kao ključno za vrijednosni sustav iz kojeg će proizlaziti budući poduzetnici jer se ne može počinjati od kraja. Međutim, ono što je rečeno naglas, nije se zaobišlo ni u knjizi. U 'Pank poduzetništvu' nisu stavljene roze naočale na oči čitatelja. 

- Pogreške su sastavni dio posla, prisutne su i ponavljaju, a Robert to izravno spominje u svojem djelu. One su oblik znanja – naglasio je Petričević te otvorio poglavlje malih životnih mudrosti koje u našem društvu ne prolaze tako lako. 

- Svi bi trebali težiti tome da radimo, ali i da volimo to što radimo – osvrnuo se direktor ACT Grupe. 

Gdje je u svemu tome punk? 

I Posavec i Petričević bili su punkeri, voljeli tu glazbu, išli na koncerte, a do danas, s DIY (do it yourself) pristupom dogurali sa svojim stavom do osobnih, poslovnih i na kraju dana najbitnije, uspješnih priča. 

Možda se anarhija u svemu tome izgubila, punk postao mainstream ili iščeznuo, stav i pristup ostali isti, dok su se početni zacrtani ciljevi pretvorili u osnovana poduzeća koja su krenula naprijed. 

Pitanja, kao ni zainteresiranih, nije nedostajalo. Vjerojatno smo svi ponešto korisno saznali u ovoj 'kratkoj teoriji svega u hrvatskom društvenom poduzetništvu', a punk nas i nakon 40 godina od glazbenog nastanka uči da nije mrtav. 

Bar ne u jednoj znanosti koja se naziva društvenom.