Vijesti / Društvo

PEGLANJE KARTICA

VIDEO Psiholog otkriva zašto toliko trošimo za blagdane: 'Za sve je krivo blještavilo, kupujemo i što ne trebamo'

Krajem 11. mjeseca, Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde kuna.

Dok su jednima već pune vrećice božićnih darova, drugi pak vole kampanjski - čekaju zadnji dan za otići u blagdansku nabavku najmilijima.

Ako se ide ranije u kupovinu zaobići će se gužve, galama i žurba, a trošit će se racionalnije. Prednost šoppingu  na vrijeme daju iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

- Svakako je dobro da mi vidimo je li taj proizvod za koji su oni zainteresirani bio skuplji prije oglašavanja sniženja ili nije - kaže Tomislav Lončar, iz Hrvatskeudruge za zaštitu potrošača.

A sam čin kupovanja s odgodom mnogima stvara stres te osjećaju pritisak društva - kaže profesor psihologije Galić.

- Kad se nađemo u šoping centrima u središtu grada gdje to sve utječe na nas, mi uletimo i impulzivno kupujemo stvari koje nam nužno ne trebaju, a koje nas dugoročno mogu dovesti u probleme financijske, u sječnju i veljači dugove - pojašnjava Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Pazili ili ne, ponovno ćemo biti rekorderi u trošenju. Krajem 11. mjeseca, Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde kuna,  što je pola milijarde kuna više nego lani. U prosincu se već godinama najviše kupuju igračke, potom kozmetika, odjeća, obuća, tehnika.

A uz predmete koje kupujemo, od kraja listopada invazija blještavila po trgovinama svojevrsni je marketinški trik koji, tvrdi Galić, itekako djeluje na potrošače.

- Šarenilo oko nas napravljeno je da bi nas potaknulo da trošimo više, a to nije nužno loše. Život u potrošačkom društvu ima i svoje neke ugodne aspekte - kaže Galić.

Ugodni su jer, kaže, sretniji smo kada darujemo drugima, više nego kada kupujemo sebi. A s darovima neki ne čekaju zadnji čas jer to žele, već čekaju božićnice, ako budu dovoljni sretni da ih i dobiju.

Podaci Eurostata nisu tako sjajni kao trgovine koje nas mame. Ono što je pozitivno, jest da stvarna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj raste. Lani je bila 36 posto ispod prosjeka EU što nas baca na dno ljestvice. Ista situacija je s Mađarima, a gori od nas i Mađara su Bugari s 56 posto stvarne potrošnje. Kada govorimo o vrhu ljestvice - situacija je očekivana. Na trećem mjestu Austrija, na drugom Njemačka, a na prvom je Luksemburg. Prosječan Nijemac troši 20 posto više od drugih stanovnika EU.

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video