PEGLANJE KARTICA
VIDEO Psiholog otkriva zašto toliko trošimo za blagdane: 'Za sve je krivo blještavilo, kupujemo i što ne trebamo'
Krajem 11. mjeseca, Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde kuna.
Dok su jednima već pune vrećice božićnih darova, drugi pak vole kampanjski - čekaju zadnji dan za otići u blagdansku nabavku najmilijima.
Ako se ide ranije u kupovinu zaobići će se gužve, galama i žurba, a trošit će se racionalnije. Prednost šoppingu na vrijeme daju iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
- Svakako je dobro da mi vidimo je li taj proizvod za koji su oni zainteresirani bio skuplji prije oglašavanja sniženja ili nije - kaže Tomislav Lončar, iz Hrvatskeudruge za zaštitu potrošača.
A sam čin kupovanja s odgodom mnogima stvara stres te osjećaju pritisak društva - kaže profesor psihologije Galić.
- Kad se nađemo u šoping centrima u središtu grada gdje to sve utječe na nas, mi uletimo i impulzivno kupujemo stvari koje nam nužno ne trebaju, a koje nas dugoročno mogu dovesti u probleme financijske, u sječnju i veljači dugove - pojašnjava Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Pazili ili ne, ponovno ćemo biti rekorderi u trošenju. Krajem 11. mjeseca, Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde kuna, što je pola milijarde kuna više nego lani. U prosincu se već godinama najviše kupuju igračke, potom kozmetika, odjeća, obuća, tehnika.
A uz predmete koje kupujemo, od kraja listopada invazija blještavila po trgovinama svojevrsni je marketinški trik koji, tvrdi Galić, itekako djeluje na potrošače.
- Šarenilo oko nas napravljeno je da bi nas potaknulo da trošimo više, a to nije nužno loše. Život u potrošačkom društvu ima i svoje neke ugodne aspekte - kaže Galić.
Ugodni su jer, kaže, sretniji smo kada darujemo drugima, više nego kada kupujemo sebi. A s darovima neki ne čekaju zadnji čas jer to žele, već čekaju božićnice, ako budu dovoljni sretni da ih i dobiju.
Podaci Eurostata nisu tako sjajni kao trgovine koje nas mame. Ono što je pozitivno, jest da stvarna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj raste. Lani je bila 36 posto ispod prosjeka EU što nas baca na dno ljestvice. Ista situacija je s Mađarima, a gori od nas i Mađara su Bugari s 56 posto stvarne potrošnje. Kada govorimo o vrhu ljestvice - situacija je očekivana. Na trećem mjestu Austrija, na drugom Njemačka, a na prvom je Luksemburg. Prosječan Nijemac troši 20 posto više od drugih stanovnika EU.
Najnovije
-
Da vam ne uvene...
-
Podignut je cenzus i povećan iznos uskrsnica...
-
Neki su malo rasli, neki malo pali u odnosu na prije četiri godine.
-
U Udruzi Lijepa Naša zabrinuti su i zbog najavljenog gradskog projekta vrijednog 5,2 milijuna eura. Evo što ih muči...
-
Zvuci harmonike odjekivali su Malom i Velikom koncertnom dvoranom Glazbene škole u Varaždinu.
Reci što misliš!