Studenti, nastavnici i poslodavci suglasni oko važnosti generičkih kompetencija mladih informatičara - sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina najvažnija kompetencija pri zapošljavanju...

Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu održano je predstavljanje rezultata istraživanja o generičkim kompetencijama mladih informatičara 'Važnost generičkih kompetencija mladih informatičara - Što misle studenti i nastavnici?'.

Rezultate istraživanja predstavili su dr. sc. Katarina Pažur Aničić, docentica na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) i voditeljica Centra za podršku studentima i razvoj karijera (CPSRK) FOI-ja te dr. sc. Vjeran Bušelić, viši predavač na Tehničkom Veleučilištu Zagreb (TVZ) i voditelj karijernog savjetovanja s dugogodišnjim iskustvom u IT sektoru.

Istraživanje je provedeno od 10. do 31. listopada 2019. uz potporu Hrvatske udruge poslodavaca - HUP, Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i HUP HR Kluba te Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore i CISEx-a - Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera. 

Rezultati istraživanja, koji su predstavljeni i u HUP-u u Zagrebu krajem studenog, zaokruženi su panel diskusijom između studenata, poslodavaca i nastavnika o razvoju kompetencija mladih informatičara koje su potrebne na tržištu rada.

Na panel diskusiji sudjelovali su Ivan Brezak Brkan, osnivač i glavni urednik portala Netokracija, Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica ljudskih resursa poduzeća Infinum te Blerim Sela, predsjednik Uprave poduzeća Perpetuum Mobile, a pridružio se i veći broj studenata i nastavnika FOI-ja.

Rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 155 predstavnika poslodavaca koji zapošljavaju mlade informatičare pokazali su da su generičke kompetencije važnije od tehničkih. Iako gotovo polovica ispitanika (46,4%) smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, 53,6% je odabralo svoje preferencije. Vrlo uvjerljivo, njih čak 85,4% smatra da su generičke vještine važnije nasuprot 14,6% onih koji smatraju da su manje.

Veoma sličnog mišljenja su i studenti te nastavnici - naime, 42,79% studenata i 46,94% nastavnika smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, dok kod preostalih ispitanika, među 72,32% studenata te 79,17% nastavnika prevladava uvjerenje kako su generičke vještine važnije (ili čak puno važnije) od onih tehničkih, koje studenti stječu tijekom studija.

Od stručnih znanja koje studenti stječu tijekom studija, ove poslodavci smatraju najvažnijima:  sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (74,8), sposobnost identificiranja i rješavanja problema (66,5%) i sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%). 

U dijelu istraživanja kompetencija koje studenti posjeduju završetkom studija, poslodavci su zadovoljni onom najvažnijom - sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina, pa više od polovice ispitanih (52,3%) smatra da ju studenti i posjeduju. 

Iako u analizi 5 najvažnijih kompetencija poslodavci iskazuju svojevrsno zadovoljstvo mladim inženjerima, odgovornost u radu i procjena kvalitete vlastitog rada, prilagodba i djelovanje u novim situacijama, kreativnost i inovativnost u radu, sposobnost rada pod pritiskom i samostalnost u radu, nalazi se na listi koje poslodavci karakteriziraju potrebnim, ali nedovoljno razvijenim tijekom studija.

- I studenti i nastavnici i poslodavci priželjkuju više praktičnog rada studenata, rada na konkretnim projektima u suradnji s poslodavcima te više mogućnosti za obavljanje stručne prakse studenata u poduzećima, dakle aktivnosti koji potiču razvoj upravo onih generičkih kompetencija koje su identificirane kao najvažnije - zaključuje docentica Pažur Aničić s FOI-ja. 

- Neposredni povod za istraživanje su brze i intenzivne promjene nastupanjem 'doba industrije 4.0' i sve većom i širom primjenom digitalnih tehnologija, a obrazovni sustav je po tom pitanju spor i nefleksibilan, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama. „Ako već ne možemo direktno utjecati na povećanje kvota za obrazovanje mladih inženjera, možemo ih učiniti kompetentnijim' - pojasnio je Vjeran Bušelić s TVZ-a.

U istraživanju su sudjelovali svi poslovni segmenti koji zapošljavaju: ICT industrija, poslodavci u ne-IT firmama i uprava, i to iz svih segmenata poslovanja – od uprave, izvršnog rukovodstva pa do samih IT stručnjaka, voditelja timova, zaposlenika koji neposredno sudjeluju u odabiru mladog kadra. U istraživanju je sudjelovalo 155 ispitanika iz 117 tvrtki.

U istraživanju je također sudjelovalo 116 studenata i 20 nastavnika Fakulteta organizacije i informatike te 92 studenta i 29 nastavnika Tehničkog veleučilišta Zagreb.