Rast plaća u ovom desetljeću nije, međutim, bio ravnomjeran. Niže plaće rasle su brže, i to najvećim dijelom kao posljedica državnih intervencija u oporezivanje dohotka ili povećanje minimalne plaće!
Porezne promjene pogodovale nižim primanjima, najveći skok plaća
od 2010. bio je u djelatnosti proizvodnje računala.
Štrajkovi u prosvjeti i zdravstvu ponovno su rasplamsali rasprave
o plaćama, koje u skladu s domaćim ekonomskim kretanjima rastu
sporije nego u drugim tranzicijskim zemljama. Prosječna je plaća
u zemlji oko 6500 kuna te je za četvrtinu viša nego što je bila
2010. godine.
Rast plaća u ovom desetljeću nije, međutim, bio ravnomjeran. Niže
plaće rasle su brže, i to najvećim dijelom kao posljedica
državnih intervencija u oporezivanje dohotka ili povećanje
minimalne plaće!
Kafići i socijala na dnu
Prema posljednjim dostupnim podacima za 2017. godinu, prosječna
plaća zaposlenih s visokom stručnom spremom u toj godini bila je
8639 kuna. Trenutačne prosječne plaće zaposlenih s fakultetskom
diplomom mogle bi se kretati oko 9000 kuna, s tim što smo u
kolovozu ove godine imali 135.000 zaposlenih čije su prosječne
mjesečne neto plaće bile iznad 10.000 kuna neto.
Prema službenim podacima, visoku stručnu spremu u obrazovanju ima
59 posto zaposlenih, odnosno 66.000 osoba, dok je u stručnim,
znanstvenim i tehničkim djelatnostima s fakultetskom diplomom 49
posto svih zaposlenih ili 22 tisuće osoba.
U javnoj upravi VSS ima 31 posto zaposlenih ili 32.000 osoba, a u
sustavu zdravstva 25 posto zaposlenih ili 18 tisuća osoba! Kolike
su točno njihove plaće, zasad nema službenih podataka. Inženjer
zaposlen u građevini zarađivao je 2017. oko 8600 kuna neto,
diplomirani ekonomist u nekoj tvrtki koja se bavi trgovinom oko
10.000, diplomirani ekonomist u financijskom sektoru oko 11.000,
slično kao i inženjer zaposlen u proizvodnji računala.
Profesor u obrazovnom sustavu imao je prosječnu plaću oko 6500
kuna, pravnik zaposlen u javnoj upravi oko 8500 kuna, a liječnik
u bolnici oko 11.000. Socijalni radnik zaposlen u nekom domu
umirovljenika zarađivao je oko 6500 kuna, što je ujedno i najniža
VSS plaća u javnom sektoru!
U privatnom sektoru najnižu plaću za VSS radnike isplaćivali su
ugostitelji – 5746 kuna. Plaće zaposlenih s visokom stručnom
spremom u razdoblju od 2010. do 2017. godine rasle su sporije od
prosječnih plaća.
Primjerice, oko 21 tisuća visokoobrazovnih zaposlenika u
prerađivačkoj industriji zarađivala je 2017. godine 12 posto više
nego 2010., za razliku od prosječno plaćenih radnika u industriji
čija je plaća skočila 18 posto! U građevini su plaće inženjera s
visokom stručnom spremom i ostalih skupina radnika rasle samo pet
posto, prema 16 posto u građevinskom sektoru.
U stručnim i znanstvenim djelatnostima VSS je zarađivao osam
posto više, prema 15 posto više kod prosječne plaće, u zdravstvu
je zabilježen rast plaća za VSS radnike od samo dva posto prema
prosječnih osam posto, javnoj upravi samo 0,1 posto prema gotovo
šest posto koliko su povećane prosječne plaće u javnoj upravi. U
sustavu socijalne skrbi gdje postoji smještaj plaće
visokoobrazovnih grupacija zaposlenih pale su 1,6 posto, za
razliku od prosječnih koje su rasle skromnih 2,7 posto.
Ne plaćaju porez
Tempo povećanja plaća za najobrazovanije kategorije zaposlenih
bio je sličan jedino u turizmu, a neznatno su više rasle plaće
najobrazovanijih u izdavaštvu – šest posto prema 5,6 posto koliko
su povećane prosječne plaće. Proizvodnja računala, gdje je
zaposleno oko 5700 radnika, a njih oko 2500 ili 45 posto ima
visoku stručnu spremu, djelatnost je s najvećim skokom plaća od
2010. do kraja 2017. godine od gotovo 60 posto.
No čak su i u toj su branši plaće ljudi s VSS-om rasle sporije –
oko 28 posto, pokazala je analiza koju je pripremio Darko Oračić,
ekonomski analitičar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Većina
ispodprosječnih plaća oslobođena je plaćanja poreza na dohodak.