Vijesti / Društvo

VŽ KALENDAR

NA DANAŠNJI DAN 1931. godine utemeljena je sokolska župa Varaždin, a pokretač je bio Zvonimir Suligoj

NA DANAŠNJI DAN 1931. godine utemeljena je sokolska župa Varaždin, a pokretač je bio Zvonimir Suligoj
Varaždinski.hr/Ilustracija

U Sokolskoj župi Varaždin 1931. godine bilo je 25 društava i 29 sokolskih četa.

22.3.1935. U Varaždinu je rođen Miljenko Horvat, slikar. Po okončanju studija arhitekture u Zagrebu odlazi u inozemstvo, živi i radi u Parizu i Montrealu. Imao je samostalne izložbe slika u Zagrebu, Bruxsellesu, Montrealu i gradovima Kanade.

22.3.1931. Utemeljena je sokolska župa Varaždin koja je objedinjavala rad sokolskih društava i četa s područja Čakovca, Preloga, Ivanca, Novog Marofa i Varaždina. Dužnost starješine Sokolske župe u 1931. i 1932. godini obnašao je Stjepan Novaković, a glavni pokretač aktivnosti bio je gimnastički stručnjak Zvonimir Suligoj. U novoutemeljenoj župi Varaždin djelovalo je ukupno 6742 članova po brojnim četama, vježbalo je 2414 dječaka, 1604 djevojčica, 669 naraštajaca, 583 naraštajki, 1292 odrasla člana i 180 članica. Varaždinski sokolaši nastupili su na sletovima u domovini i inozemstvu, priređivali sportska takmičenja u Varaždinu. Voditelji društava i četa pohađali su prednjačke tečajeve koji su se održavani svake godine. U Sokolskoj župi Varaždin 1931. godine bilo je 25 društava i 29 sokolskih četa.

Staro varaždinsko kazalište u Kranjčevićevoj ulici 4. koje je bilo u privatnom vlasništvu, postalo je sredinom 19.stoljeća premalo za potrebe grada pa je gradsko zastupstvo u ožujku 1870. godine donijelo odluku o gradnji nove kazališne zgrade. Izabran je 'Kazališni građevni odbor' na čelu s gradonačelnikom Antunom Melinčević i raspisan natječaj na kojem je prihvaćen plan gradnje bečkog arhitekte Hermana Helmera. Zemljište za gradnju kazališta odabrano je na rubu gradskog parka, širokom slobodnom prostoru povezanim s Kapucinskim trgom. Radovi na gradnji počeli su 1871. godine a vodio ih je zagrebački graditelj Janko Jambreščak. Najveći problem bio je kod postavljanja temelja jer se drvenim trupcima morao dodatno pojačati teren obzirom da se gradilo na zatrpanom bivšem grabištu. Nova kazališna zgrada dovršena je 1873. godine, unutarnje radove izveli su majstori iz Graza i Maribora. U gledalištu kazališta bilo je 34 lože, 206 sjedala u parteru i balkonu dok je na galeriji i u parteru bilo 200 stajaćih mjesta, odnosno ukupno je bilo mjesta za 542 posjetitelja. U zgradi na prvom katu  uređena je velika plesna dvorana i čitaonica, u prizemlju prostorije kavane, gostionice i kuhinje, a na drugom katu stanovi kazališnog ravnatelja i domara. Kazališna zgrada svečano je otvorena u rujnu 1873. godine. Herman Helmer, koji je se oženio Varaždinkom, utemeljio je u Beču specijaliziranu arhitektonsku tvrtku koja je gradila kazališta, koncertne dvorane, palače i dvorce u Europi i Americi.

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video