Za svoj rad Stjepan Sabljak primio je brojne nagrade i priznanja za životno djelo od Grada Varaždina i Županijske gospodarske komore.

11.3.2003. U Varaždinu je u 68. godini umro magistar Stjepan Sabljak, gospodarstvenik i znanstvenik. Diplomirao je na Tekstilno-kemijskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta, od 1984. godine generalni je direktor kombinata Varteks. Bio je predavač na srednjoj tekstilnoj školi i Tekstilno-tehničkom fakultetu u Varaždinu, djelatan u društvenom, kulturnom i sportskom životu grada. Za svoj rad Stjepan Sabljak primio je brojne nagrade i priznanja za životno djelo od Grada Varaždina i Županijske gospodarske komore.

11.3.1975. U Ivancu je u 80. godini života umrla Pavica Hrazdira, književnica, poduzetnica, planinarka. Objavljivala je novele i pripovijetke o ljudima ivanečkog kraja, rudarskim obiteljima, sirotinji. Osim proze, pisala je putopise i pjesme. Od brojnih stihova najpoznatija joj je pjesma 'Poleg jedne velke gore', koju je uglazbio Rudolf Rajtner.

11.3.1905. U Bratislavi je rođena Ema Semrekar-Kovačić. Od 1931. godine djeluje u Varaždinu, nastavnica je tjelesnog odgoja u gimnaziji, upravnoj i osnovnoj školi. Među utemeljiteljima je gimnastičkog društva Varaždin. Dugo godina je kao načelnica vodila 'Sokolsko društvo'. Zahvaljujući njoj mlade Varaždinke su se uz gimnastiku počele baviti atletikom, skijanjem, klizanjem. Ema Kovačić umrla je u Varaždinu 2003. godine.

11.3.1809. Gradsko poglavarstvo je poslalo potvrdu banskom zamjeniku, zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, popis svih pripadnika Građanske čete. Nakon što je zbog rata između Austrije i Francuske Hrvatski sabor zaključio da se u hrvatskim gradovima moraju oboružati građani, u Varaždinu je objavljena mobilizacija u građansku četu, purgare. U dvije satnije uključeno je 424 oboružana Varaždinca, šest konjanika, desetnik, računovođa, kapelnik i šest glazbenika.

11.3.1980. U Zagrebu je u 93. godini umro lingvist i leksikograf Josip Jedvaj. Rodio se u Šaši kraj Bednje, gimnaziju je završio u Varaždinu, slavistiku je studirao u Beču, Pragu i Zagrebu. Radio je kao gimnazijski profesor u Vukovaru i Zagrebu. Osobito se istaknuo studijom Bednjanski govor (Hrvatski dijalektološki zbornik, 1956.), u kojoj obrađuje specifičan govor Bednje i okolice.