Gradnja poštanske zgrade počela je 1901. a dovršena je 1902. godine. Zgradu pošte gradio je varaždinski graditelj Julije Visert.

20.1. 2004. U Zagrebu je umro Zlatko Pepeonik, geograf, sveučilišni profesor. Rođen je u Varaždinu 1934. godine. Nakon gimnazije u rodnom gradu studirao je na zagrebačkom Prirodoslovno - matematičkom fakultetu i doktorirao iz demografije. Radio je kao redovni profesor Prirodoslovno - matematičkog fakulteta i pročelnik njegovog Geografskog odjela, predavao je na sveučilištima u Portlandu i Ostinu (Austinu). Zlatko Pepeonik bio je predsjednik Hrvatskog geografskog društva, glavni urednik časopisa 'Priroda' i 'Geografski horizonti', član suradnik Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je brojnih znanstvenih djela, rasprava i članaka.

20.1.1935. Skijaška sekcija planinarskog društva 'Ravna gora' organizirala je prvi izlet za svoje članove na Ravnu goru. Mladi varaždinci skijanje su učili na padinama Varaždinbrega, kod najvišeg vrha Glaviča.

20.1.1903. U Ivancu je otvoreno novo rudarsko okno u kojem je zaposleno 200 rudara. Počeci vađenja ugljena lignita visoke kvalitete u ivanečko - ladanjskom rudarskom bazenu datiraju s kraja 19. stoljeća kada su otvorene jame 'Josef' kod Kuljevčice i 'Višević jama' kod Kaniže. Godine 1901. otvara se jama 'Flora', a onda slijede ostala okna. U razdoblju do II. svjetskog rata u ivanečko - ladanjskim ugljenokopima radilo je oko 800 rudara.

20.1.1899. Gradski zastupnici grada Varaždina prihvatili su nacrt državnog nadinžinjera Lazara Nikolića oko gradnje jednokatne poštanske palače. Prihvaćeno je da u prizemlju budu poštanski uredi, u prvom katu telefonska centrala, brzojavni ured i stan upravnika pošte. Gradnja poštanske zgrade počela je 1901. a dovršena je 1902. godine. Zgradu pošte gradio je varaždinski graditelj Julije Visert.

20.1.1897. U Zagrebu je umro Adolf Fodor, liječnik i ljekarnik. Rodio se u Varaždinu 1853.godine i u rodnom gradu maturirao je na gimnaziji. Medicinu je studirao i diplomirao u Beču gdje je stekao i magisterij farmacije. Kao kupališni liječnik radio je od 1870. do 1884 u Varaždinskim Toplicama i rukovodio radom topličkog lječilišta. Napisao je knjižicu s naslovom 'Warasdin Toeplitz in Croatien in kurzer Darstellung'. Od 1892.do smrti radio je u Zagrebu gdje je bio kotarski liječnik te predstojnik 'Kraljevskog zemaljskog zavoda za proizvodnju animalnog cjepiva'.

20.1.1887. U Varaždinu je utemeljena podružnica Crvenoga križa za čiju je predsjednicu izabrana grofica Henrieta Schmidegg, a za potpredsjednika pl. Emerik Imbro Josipović. Poticaj za utemeljenje varaždinske podružnice Crvenoga križa dao je veliki župan Varaždinske županije Radoslav pl. Rubido - Zichy, vlastelin iz Gornje Rijeke.