Vijesti / Društvo

POVIJESNI ŠTIKLECI

POVIJESNI KALENDAR U Varaždinu se najljepši luster nalazi od 1873. godine u koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta

POVIJESNI KALENDAR U Varaždinu se najljepši luster nalazi od 1873. godine u koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta
Varaždinski.hr/Marko Jurinec/PIXSELL

Krajem 19. stoljeća pojavom plinskih, petrolejskih i električnih svjetiljki prestaje korištenje starih svijećnjaka...

7.1.1860. U starom varaždinskom kazalištu, koje je od 1820. godine bilo u Kranjčevićevoj ulici, sve do 1860. godine putujuće kazališne družine izvodile su predstave na njemačkom jeziku. To je potaknulo varaždinske rodoljube da osnuju društvo 'dobrovoljacah za narodno predstavljanje' kojemu je ravnatelj bio odvjetnik i pjesnik Vladislav Vežić, a predsjednik društva Dragutin Antolek Orešek. Varaždinski glumci amateri uvježbavali su igrokaz na hrvatskom jeziku 'Graničari' Josipa Freudenreicha i prvi ga put izveli 17. siječnja 1860. godine. U dvorani starog kazališta bilo je više od 300 oduševljenih Varaždinaca koji su burno pozdravili prvu kazališnu predstavu izvedenu na hrvatskom jeziku. 

Pored uljanica, najstarijeg načina osvjetljavanja prostorija, prije 2000 godina počele su se koristiti  svijeće lojanice izrađene od goveđe masti i tada se pojavljuju prvi svijećnjaci. Radili su se od drveta, bakra, bronce, kovanog željeza i drugog materijala i koristili su se u bogatim kućama i crkvama. U srednjem vijeku izrađuju se viseći svijećnjaci u obliku kruga ili križa koji su na gornjoj strani imali šiljke na koje su stavljane svijeće. Najljepši svijećnjaci nastali su u doba baroka u najpoznatijem staklarskom središtu, otočiću Muranu u Italiji kod Venecije, gdje su izrađivani viseći stakleni svijećnjaci - lusteri - ukrašeni visuljcima u obliku prizmi, suza i zvjezdica. U Varaždinu se najljepši luster nalazi od 1873. godine u koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta. Krajem 19. stoljeća pojavom plinskih, petrolejskih i električnih svjetiljki prestaje korištenje starih svijećnjaka.

Trg bana Jelačića u Varaždinu nastao je u 19. stoljeću na slobodnom zemljištu uređenom zatrpavanjem obrambenih gradskih grabišta s vodom. Najstarija sačuvana zgrada - gradska kula - bila je kraj sjevernih, odnosno Bečkih ulaznih vrata u grad i do nje je u srednjem vijeku vodio drveni most preko širokog vodenog opkopa. Drveni je most u 18.stoljeću zamijenjen zidanim koji je srušen kada i gradski bedemi. Na Trgu bana Jelačića, kojeg Varaždinci popularno zovu 'Banos plac', sagrađeno je više jednokatnih zgrada s obilježjima kasnog baroka i prizemnica u ranoklasicističkom stilu. Vlasnici zgrada bili su imućniji trgovci i obrtnici a od javnih objekata na trgu je 1884. godine sagrađena Pravoslavna crkva svetog Đorđa dok je 1922. godine za potrebe Mariborske tekstilne tvornice u Varaždinu inženjer Kaderžavek izgradio zgradu u kojoj je tiskara. Uz gradsku kulu najstarija zgrada na sjevernoj strani trga je palača Nitzky, sagrađena 1796. godine.

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video