Vijesti / Društvo

NA DANAŠNJI DAN

VŽ KALENDAR 1948. godine novoutemeljeno pjevačko društvo 'Vatroslav Jagić' donijelo je pravila za rad

VŽ KALENDAR 1948. godine novoutemeljeno pjevačko društvo 'Vatroslav Jagić' donijelo je pravila za rad
Varaždinski.hr/Ilustracija

Josip Vrhovski je bio prvi dirigent, a naslijedio ga je varaždinski gimnazijski profesor Tomislav Miškulin...

12.1.1948. Novoutemeljeno varaždinsko pjevačko društvo 'Vatroslav Jagić' donijelo je pravila za rad. Najveći broj članova došao je iz pjevačkog društva 'Vila' koje je godinu dana ranije prestalo sa radom. Josip Vrhovski je bio prvi dirigent, a naslijedio ga je varaždinski gimnazijski profesor Tomislav Miškulin. Pod Miškulinovim vodstvom muški i mješoviti pjevački zborovi djeluju desetak godina. Prvi samostalni koncert društvo je imalo u travnju 1948.godine, a najveći uspjeh postiglo je 1956.godine izvedbom Mozartovog 'Requiema' uz 200 - tu obljetnicu skladateljevog rođenja. Pjevačko društvo 'Vatroslav Jagić' prestalo je djelovati u prosincu 1959.godine.

Glavne gospodarske djelatnosti u prošlosti grada Varaždina bile su  obrtništvo i trgovina. Više od polovice građana živjelo je od obrtništva,  broj obrtnika je stalno rastao i krajem 18. stoljeća bilo ih je 758 od kojih 303 majstora obrtnika, 287 njihovih pomoćnika i 168 naučnika. Kuće obrtnika bile su u srednjem vijeku unutar gradskih bedema, najčešće su majstori istih zanimanja živjeli u istom dijelu grada i po njima su se zvale ulice - Kovačka, Šoštarska, Mesarska, Streljačka.  Mjesta za gradnju novih kuća u unutar zidina nije bilo dovoljno pa obrtnici sele u predgrađa gdje grade svoje domove u kojima razvijaju posao. Tako su nastale i širile se obrtničke ulice Milička, Dravska, Biškupečka, Dugi konec, Optujska  i druge u kojima su podignute karakteristične građansko obrtničke kuće. Bile su to prizemnice  koje su prema ulici imale najčešće tri prozora, u kuće se ulazilo iz dvorišta, hodnik je bio skučen i iz njega se išlo u kuhinju i manju sobu, dok se veća soba nalazila prema ulici. Obrt se obavljao u manjoj prostoriji, a ljeti na dvorištima. Obitelji su u predgrađima imale vrtove, zavrtja i poljoprivreda im je donosila dodatne prihode. Velika većina starih varaždinskih obrtničko građanskih kuća je srušena i na njihovim mjestima niknule su višekatnice.

Jedan od prvih do sada pronađenih opisa Varaždina nalazi se u knjizi Erasmusa Franciska 'Novi i kratki opisi ugarskog kraljevstva' tiskanoj 1664. godine u Nürnbergu. Napisano je, između ostalog, da Varaždin leži u dolini na desnoj obali Drave, da je u blizini visoka planina, a u gorju Konstantinova topla ljekovita kupka i da u okolici ima lijepih nasada vinograda.

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video