Vijesti / Društvo

BOLNICA 'Od prve multiorganske eksplantacije šansu za život dobilo je 500 ljudi'

BOLNICA 'Od prve multiorganske eksplantacije šansu za život dobilo je 500 ljudi'

U Hrvatskoj se 26. svibnja obilježava kao Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva. Kao punopravna članica Eurotransplanta, međunarodne organizacije za dodjelu i razmjenu organa, Hrvatska danas uživa status njene najuspješnije članice s najvećom stopom darovanih i presađenih organa. Opća bolnica Varaždin, na ime eksplantacije najuspješnija je županijska bolnica u Hrvatskoj u tom pogledu.

- Ako uzmemo u obzir činjenicu da se u Eurotransplantu, kao jednoj međunarodnoj organizaciji kojoj je Hrvatska pristupila 2007. godine, broj donora na milijun stanovnika kreće svega oko 15, u Hrvatskoj oko 30-40 na godišnjoj razini, a u varaždinskoj bolnici se taj broj povećava iz godine u godinu i kreće se između 60 i 100 donora na milijun stanovnika, tada možemo govoriti o zaista velikom broju donora kao i odrazu velikog entuzijazma i stručnog rada svih zdravstvenih djelatnika koji sudjeluju u cijelom tom donorskom programu, ali i osviještenosti žitelja Varaždinske županije. Rezultate koje postižemo svrstavaju nas stoga među najbolje opće bolnice u Hrvatskoj, a jedino su KBC Rijeka i Vinogradska bolnica ispred nas - ističe prim. Renata Krobot,  dr. med., voditeljica Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje te zamjenica koordinatorice za eksplantaciju Opće bolnice Varaždin.

U 15 godina eksplantiran 581 organ

- Najčešći organi koji se eksplantiraju su bubrezi, jetra, srce, gušterača i pluća. Posebno se može eksplantirati i tanko crijevo, no tada moramo imati u potpunosti zdrav probavni sustav. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj, ali i u svijetu radi se i eksplantacija srčanih zalistaka, te krvnih žila. U varaždinskoj bolnici, u ovih 15 godina, od kada je napravljena prva multiorganska eksplantacija pod koordinacijom Zvjezdane Kotorac-Kreček, dr. med., ukupno je eksplantiran 581 organ.

Više od 500 ljudi dobilo je tako šansu za novi život. Od tih 581 organa transplantirano je 364 bubrega. 149 bolesnika sa zatajenjem jetre dobilo je također priliku za novi život. U suradnji s liječnicima iz drugih eksplantacijskih centara Hrvatske, ali i zemalja članica Eurotransplanta eksplantirano je još 34 srca, 17 pluća te 17 gušterača. Kako se u varaždinskoj bolnici radi i eksplantacija očnog tkiva, eksplantirano je i 118 rožnica – pobrojala je prim. Krobot.

Požrtvovnost i educiranost stručnog zdravstvenog kadra

- U tom donorskom programu sudjeluje čitav niz zdravstvenih djelatnika iz naše bolnice. Posao je to kojem se čovjek mora u potpunosti posvetiti, koji ne pita za radno vrijeme. Održavanje moždano mrtvog donora i priprema za eksplantaciju organa izrazito je složen postupak koji zahtijeva visoku razinu znanja i požrtvovanosti svih liječnika u jedinicama intenzivnog liječenja, a pogotovo medicinskih sestara.

Također usko surađujemo s mnogim specijalistima, npr. neurolozima, specijalistima nuklearne medicine, kirurzima, kardiolozima, okulistima, kao i s Kliničkim laboratorijem, Odjelom za radiološku dijagnostiku i Odjelom za transfuziju Opće bolnice Varaždin. Odlično surađujemo s članovima eksplantacijskih timova iz zagrebačkih kliničkih bolnica, ali i iz drugih zemalja članica Eurotransplanta.

Bez osviještenosti građana ovakvih rezultata ne bi bilo

- Sve ovo ne bi imalo smisla kada naši sugrađani ne bi imali razvijenu svijest o važnosti doniranja organa kao jednom činu solidarnosti i velikodušnosti prema drugima i na tome im veliko hvala. Iako u Hrvatskoj imamo zakon tzv. pretpostavljenog pristanka što znači da su svi građani naše zemlje mogući darivatelji ukoliko se za života nisu tome jasno i pismeno usprotivili i na taj način ušli u Registar nedarivatelja organa, mi uvijek pitamo obitelj žele li darivati organe preminulog člana svoje obitelji.

Ukoliko se oni tome usprotive, mi njihovu odluku moramo poštivati. Moram ovdje napomenuti, kako za razliku od drugih bolnica u Hrvatskoj, mi nemamo problema s odbijanjem. Naime, dok se u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama Eurotransplanta stopa odbijanja kreće oko 20 posto, stopa odbijanja u našoj bolnici je dva posto. Od ukupnog broja osoba, njih 198, koje su preminule moždanom smrću i bili potencijalni darivatelji organa, u svega četiri slučaja imali smo odbijanje, što je daleko najmanje ne samo u Eurotransplantu, nego i u svjetskim razmjerima. Tako smo u ovih 15 godina ukupno imali realiziranih 185 donora koji su, poštivajući sve kriterije, išli na eksplantaciju organa i tkiva - sa velikom zahvalnošću ističe prim. Krobot.

Tko može biti donor?

- Svatko tko umre moždanom smrću i tko se tijekom svog života nije tome izričito usprotivio, potencijalni je donor organa i tkiva. Kada su djeca u pitanju, potreban je pristanak roditelja. I dok dobne granice nema primjerice za bubrege i jetru, za srce i pluća ipak se kao gornja dobna granica uzima 55 godina života. Tolerira se i do 60 godina, ukoliko se radilo o izuzetno zdravoj osobi. Naš najmlađi donor imao je sedam, a najstariji 93 godine. Dovoljno je da su organi ili tkiva koja se eksplantiraju zdravi. Ponekad osoba može imati bolesnu jetru koju ne može donirati, ali zato može donirati ostale svoje organe i tkiva. I tu je upravo naš zadatak, koordinatora te ostalih zdravstvenih djelatnika, da na temelju dobre evaluacije procijenimo tko spada u tu kategoriju donora - pojašnjava prim. Krobot.

Donorska kartica izraz pozitivnog osobnog stava oko doniranja organa

- Iako imamo zakon tzv. pristanka, u principu ta donorska kartica ne bi bila niti potrebna jer neulaskom u Registar, kao što sam već napomenula, automatski ste darivatelj organa. Međutim, ona u svakom slučaju olakšava članovima obitelji koji se nađu pred takvom odlukom da ju lakše donesu, poštujući pritom želju svog preminulog člana. Sama donorska kartica proistekla je iz Hrvatske donorske mreže koju vodi dr. Nikola Žgrablić, licencirani europski transplantacijski koordinator.

Za pohvaliti je kako je Hrvatska donorska mreža posebno okrenuta prema edukaciji srednjoškolaca oko darivanja i presađivanja organa i tkiva, te bi takvih edukacija i na području naše županije trebalo biti više. Jer iako su naši građani osviješteni, ipak stalno trebamo isticati kako ovakvim nesebičnim činom poklanjaju nekome drugome život na dar - zaključuje prim. Krobot.

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Vezani članci

Reci što misliš!