Za prekršaje kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od tisuću kuna. Ako ima ozlijeđenih osoba uvećava se za dvije tisuće kuna...

Dogodi li se kakva prometna nesreća u pogledu koje policijski službenici imaju nešto za napisati, stvari se bitno kompliciraju. Točnije bi bilo reći, poskupljuju!  

I ne, ne možete stvari negirati kao 'ma sve je u redu, samo smo se malo očešali, krenite vi svojim putem, sami ćemo mi to riješiti, nema potrebe to tretirati kao prometnu nesreću'. Znate kako ide ta revijalna retorika kad se nastoji minorizirati sraz dvaju vozila: 'Ma nije ništa, samo se prašina sa blatobrana sastrugala! Eto, tek toliko, malkice, samo su se dotakli!' 

Osim toga zakon kaže ukoliko ima samo materijalne štete na vozilima ili jednom vozilu, treba maknuti vozila s prometnice, omogućiti drugim vozilima nesmetan promet, popuniti Europsko izvješće o nesreći, potpisati ga, odnosno na drugi način razmijeniti podatke. Rukovati se, pozdraviti  i svatko sebi!  

Ako ste sami sletjeli s ceste i nije vam ništa ili ste se zabili u nešto pri čemu na svu sreću vama nije ništa, a lim će se već popraviti, još bolje! Sam se razbio, sam se pokrpao, a možda se ima i kasko! Čemu od toga raditi dramu i plaćati kazne? Čemu bi vam bilo potrebno prišiti još kakvu kaznu?

Svaki vozač, čim ugleda policijskog službenika u takvoj situaciji već računa poput često izgubljenog glasa iz navigacije koliko će ga ta vizita koštati. Iskustvo govori kako nema šanse da ništa i nitko nije kriv. Netko mora biti kriv.

Uvijek to tako biva, reći će oni što znaju. Ili je neprilagođena brzina ili je izostanak držanja sigurnosnog razmaka, ako ne i nešto treće! Nešto treće obligatorno biva ako je u pitanju prometna nesreća. Naime, prometne nesreće uvijek, zakon tako kaže, poskupljuju temeljni prometni prekršaj.  

Za prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od tisuću kuna. Ako ima ozlijeđenih osoba uvećava se za dvije tisuće kuna. Nije pri tom bitno da li je sam krivac oštetio samo svoje vozilo ili je sam krivac ozlijeđen. Zbrajanje i dodavanje, zakon propisuje!

Visina šteta i intenzitet međusobnog sraza zakonodavca ne zanima, piše portal revijahak.hr.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Pž-13024/13 od 30. listopada 2013. godine naveo je doslovno kako 'intenzitet međusobnog sraza vozila odnosno visina nastale materijalne štete nije odlučna okolnost prilikom utvrđivanja je li nastali događaj prometna nesreća'. 

Zakon kaže da je prometna nesreća događaj na cesti izazvan kršenjem propisa u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta.

Što je materijalna šteta, zakon također ne ostavlja ni 'naklapanju' ni slobodnoj interpretaciji vozačke populacije. Materijalna šteta u prometnoj nesreći je, kaže zakon, šteta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.

Upravo na toj zakonskoj odredbi isti sud temelji svoja daljnja pojašnjenja: 'Uostalom, i da se radi o događaju u kojem je materijalna šteta nastala samo na vozilu okrivljenika, radilo bi se o prometnoj nesreći u smislu odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je obilježje prekršaja nastanak bilo kakve materijalne štete'.

Sada je otklonjena svaka dvojba ako je ista ikada i postojala. Možda za utjehu valja reći kako ovo 'bonus kažnjavanje' od tisuću, odnosno dvije tisuće kuna koje se pribraja na propisani iznos kazne za prekršaj iz ZSPC-a kojim je izazvana prometna nesreća, nije poskupio u posljednjim izmjenama i dopunama zakona, kojim su kazne za brojne prekršaje drastično povećane.