Europski parlament odobrio je nova pravila EU o ugradnji sigurnosne tehnologije u nova vozila

Tako će se od svibnja 2022. u nove modele, a od svibnja 2024. i u postojeće modele morati ugrađivati inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine (ISA), sustav za olakšavanje ugradnje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola, sustav za upozoravanje u slučaju pospanosti i manjka pozornosti vozača, napredni sustav za upozoravanje u slučaju odvraćanja pozornosti vozača, signal za zaustavljanje u nuždi, sustav za detekciju pri vožnji unatrag i uređaj za snimanje podataka o događajima, odnosno 'crna kutija'.

Prema procjenama, sustav ISA bi mogao u EU smanjiti broj smrtnih slučajeva na cestama za 20 posto.

– ISA će vozaču pružati povratne informacije na temelju zemljovida i promatranja prometnih znakova uvijek kada se prijeđe ograničenje brzine. Ne uvodimo ograničavanje brzine, već inteligentni sustav uz pomoć kojeg će vozači točno znati kada prekoračuju brzinu. To neće samo sve nas učiniti sigurnijima, nego i pomoći vozačima da izbjegnu kazne zbog prekoračenja brzine – rekla je Różi Tunan, koja je u Parlamentu bila zadužena za ovaj zakonodavni prijedlog.

Osobni automobili i laka gospodarska vozila morat će obvezno imati ugrađene i sustave za kočenje u slučaju opasnosti, koji su već obvezni za kamione i autobuse te sustave za zadržavanje u prometnom traku u slučaju opasnosti.

Kamioni i autobusi morat će biti projektirani i proizvedeni tako da najugroženiji sudionici u prometu, kao što su biciklisti i pješaci, budu vidljiviji vozaču, odnosno morat će imati takozvano izravno vidno polje. Ta će vozila morati biti opremljena naprednim elementima za što je moguće veće smanjenje mrtvih kutova s prednje i bočne strane vozača.

Tehnologija izravnog vidnog polja trebala bi se primjenjivati na nove modele od studenoga 2025., a za postojeće modele od studenoga 2028. Kako navode u Parlamentu, novim pravilima poboljšavaju se i pasivni sigurnosni zahtjevi, uključujući ispitivanja izdržljivosti na sudar, sprijeda i bočno, te vjetrobranskih stakala kako bi se ublažila težina ozljeda pješaka i biciklista.

Prijedlog uredbe koju je Parlament usvojio treba još odobriti i Vijeće ministara EU. U EU je lani na cestama poginulo oko 25.100 osoba, što je 200 manje u odnosu na 2017. U Hrvatskoj je pak lani na cestama poginulo 317 osoba, odnosno 77 na milijun stanovnika. Prosjek EU je 49. Od nas su gore samo Bugarska, Rumunjska i Letonija.