'Često se dogodi slučaj da na novim prometnicama imamo zaštitne elemente postavljene sukladno važećim propisima koje, nažalost, ne odgovaraju današnjim spoznajama koje proizlaze iz najnovijih istraživanja iz domene sigurnosti prometa'

U tijelima Europske unije prometna sigurnost jedna je od najvažnijih tema, a nakon automobila i obaveznog uvođenja sustava poput automatskog kočenja i inteligentnog ograničenje brzine kreće se u smjeru sigurnijih cesta.

Dakle sve transeuropske prometnice (TEN-T), autoceste i državne ceste te prometnice izvan urbanih područja, koje je sufinancirala Europska unija, morat će imati posebne standarde sigurnosti. Prije svega, na svim prometnicama morat će se provesti procjena kritičnih točaka (zasad se ne spominje EuroRAP program čiji je HAK član, ali on je najlogičniji izbor), a i ubuduće će biti projektirane i građene s ujednačenim sigurnosnim standardima.

Sadržaj se nastavlja...

Što to konkretno znači? Nedavno smo na portalu Revije HAK objavili intervju s dr. sc. Markom Ševrovićem, predstojnikom Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti, koji je rekao:
– Standard održavanja prometnica u Hrvatskoj, kada govorimo o primarnoj prometnoj mreži, vrlo je visok. Stanje kolnika i prometne opreme na većini važnijih prometnih pravaca vrlo je dobro. Hrvatska u odnosu na BDP ima jednu od najkvalitetnijih cestovnih mreža na svijetu.

Ako pak govorimo o lošim stranama onda je tu potrebno istaknuti zastarjelost nekih standarda koji se koriste kod postavljanja primjerice zaštitne ograde. Često se dogodi slučaj da na novim prometnicama imamo zaštitne elemente postavljene sukladno važećim propisima koje, nažalost, ne odgovaraju današnjim spoznajama koje proizlaze iz najnovijih istraživanja iz domene sigurnosti prometa. Drugim riječima, dopušteno je projektiranje i postavljanje zaštitnih elemenata koji neće osigurati adekvatnu zaštitu u slučaju da se dogodi prometna nesreća.

S novim mjerama EU i to će se morati mijenjati – na korist svih naših vozača. Tijela Europske unije propustila su donijeti odluku o standardizaciji prometnih znakova i oznaka na cestama (horizontalna signalizacija) u svim državama. To bi bio logičan korak jer je donošene odluka o ugradnji sustava automatskog održavanja brzine u svim automobilima, kao i sustava za održavanje vozila u prometnom traku.

Ujednačavanjem znakova i ti bi sustavi lakše radili. Ovako, zasad su se institucije tek dogovorile o razvoju specifikacija za prometne znakove i oznake na cestama. To je, međutim, prvi korak prema unificiranju znakova, ali na odluku ćemo još pričekati.

Kako piše portal revijahak.hr, ovaj dogovor sad trebaju usvojiti Europsko vijeće i parlament, ali politička klima je takva da ćemo navedene mjere sigurno dobiti kao standard.