Vijesti / Automobilizam

Regulacija prometa

150 godina na cestama: Donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o semaforu

150 godina na cestama: Donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o semaforu
Pixabay.com

Prije 150 godina crveno svjetlo zaustavljalo je promet kočija i konjskih zaprega pored zgrade britanskog parlamenta, a moderni semafor s tri svjetlosna elemenat, kakve i danas poznajemo, nastao je u Americi početkom 20-ih godina prošlog stoljeća. Prvi semafor u Hrvatskoj pojavio se 1941. u Rijeci

Danas je nemoguće zamisliti svakodnevnu regulaciju prometa bez naoko sasvim jednostavnog izuma kao što je semafor, uređaja koji je zamijenio prometne policajce.

Prvi semafor bio je optički telegraf, a konstruirao ga je 1792. francuski izumitelj Claude Chappe. Za vrijeme francuske revolucije, inženjer iz Lyona je osmislio sustav koji se sastojao od niza tornjeva s pokretnim elementima kojima je upravljala ljudska posada. U osnovi bio je to stup s mehanički pokretljivim polugama koje su svojim položajem davale određene signale koje su bile u vidokrugu drugog stupa koji ga je potom ponavljao i tako slao signal dalje. Niz takvih semafora postavljenih diljem Francuske omogućavao je brz prijenos poruka na velike udaljenosti. Pojavom telegrafa 1837. kojeg je izumio Samuel Morse, semafor je izgubio smisao, ali nije dugo bio nezaposlen. Preteča današnjih telekomunikacijskih sustava s porastom broja cestovnih vozila u gradovima dobio je novu ulogu i postao nezaobilazno sredstvo regulacije prometa na raskrižjima cesta.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Prvi svjetleći prometni semafor postavljen je 1868. godine u blizini zgrade britanskog parlamenta u Westminsteru kako bi kontrolirao promet koji se slijevao iz ulica Bridge i Great George. Za njegov nastanak zaslužan je željeznički inženjer J. P. Knight iz Nottinghama koji je prilagodio postojeći željeznički signalni sustav. Glavni razlog za semafor bio je sve gušći promet kočija i konjskih zaprega preko Westminster Bridgea što je sililo tisuće pješaka da hodaju pokraj parlamenta. Semafor je koristio tri pokretne poluge s crvenim i zelenim plinskim svjetiljkama za noćno korištenje koje je okretao policajac s polugom smještenom u bazi stupa i tako slao signale sudionicima u prometu. Stup koji je nosio signalna svjetla bio je visok gotovo 7 metara, ali nije dugo ostao u uporabi. Eksperiment sa svjetlećim semaforom trajao je samo tri tjedna, a presudila mu je eksplozija jednog od fenjera iz kojeg je curio plin pri čemu je ozlijeđen policajac koji se tada našao u službi. Jedini semafor koji je postojao tada u Londonu nastavio je regulirati promet polugama, a definitivno je uklonjen 1872.

Moderna ulična signalizacija američki je izum. Prvo semafor s električnim osvjetljenjem pojavio se 5. kolovoza 1914. u Clevelandu, na uglu između 105. ulice i avenije Euclid. Koristio je dva svjetla, crveno i zeleno, a njime se upravljalo ručno. Semafor s tri svjetla osmislio je 1920. policajac William Potts u Detroitu, a trobojni semafori kojima se upravljalo ručno iz tornja podignutog na sredini ulice osvanuli su u New Yorku.

Semafor s tri odvojena intervala patentirao je Garret Morgan. Zbog potpuno automatiziranih sustava samo je u New Yorku posao izgubilo 500 policajaca, a Morgan se obogatio prodavši svoju inovaciju General Electricu za 40.000 dolara. Automatizirani semafori u Europu su stigli 1922. kada je prvi instaliran u Parizu, a potom su ga slijedili i drugi veći gradovi poput Hamburga, Berlina, Londona, Rima. U Hrvatskoj je prvi semafor postavljen u Rijeci 1941. koja je tada bila pod upravom Italije, a Zagreb ga je dobio 1963.

Druga važna dionica u razvoju semafora koji reguliraju cestovni promet stigla je 1961. kada se u istočnom Berlinu, tadašnjem glavnom gradu Istočne Njemačke,pojavio semafor za pješake. U spomen na taj događaj i danas se u Berlinu koji više nije podijeljen grad mogu pronaći suveniri s Ampelmännchenom, figurom koja predstavlja čovjeka koji stoji ili hoda na pješačkim semaforima.

Razvojem elektronike, a potom i informatike trajanje i slijed pojedinih faza i ciklusa rada semafora unaprijed se programiraju s obzirom na dnevne i tjedne oscilacije gustoće prometa. Koordiniranim upravljanjem prometom na više raskrižja u gradovima nastoji se stvoriti zeleni val koji bitno pridonosi bržem odvijanju prometa. No, nisu rijetki slučajevi da se u trenucima vršnoga prometnog opterećenja semaforima ručno upravljaju prometnici ili ih se jednostavno isključe (treptavo žuto svjetlo) i preuzmu upravljanje prometnim raskršćima, piše portal jutarnji.hr/autoklub.

Danas prometni semafori u čitavome svijetu rade prema načelu: crveno-žuto-zeleno svjetlo, no postoje i neke iznimke. U Bostonu, primjerice, zeleno i žuto svjetlo pojavljuju se istovremeno. Standardni sustav izbjegli su i uređaji na elegantnim stupovima Pete avenije u New Yorku koji na vrhu nose mali kip. Zanimljivi su bili i semafori u Los Angelesu koji su 1930. oglašavali zvonjavom kako bi se probudili zadrijemale motoriste, a prometni semafori nalaze se i u Veneciji na križanjima kanala gdje upravljaju kretanjem brodica i gondola.

 

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video