Broj prometnih nesreća je u padu, ali je zabrinjavajući porast broja poginulih i ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama

Moderni cestovni promet jedno je od obilježja razvitka tehnologije i napretka civilizacije. Situacije i mogućnosti koje danas uzimamo zdravo za gotovo još su našim roditeljima u mladosti bili znanstvena fantastika. Nažalost, posljedica svega je tamna strana stanja na cestama – prometne nesreće.

Unatoč naporima policije i pomaka u tehnologiji aktivne i pasivne sigurnosti, svaki dan nas ujutro na portalima dočekuju vijesti o nesrećama na našim prometnicama, često i s najgorim ishodima. Osim obiteljskih tragedija koje su neprocjenjive, materijalna šteta broji se u milijardama kuna.

Sadržaj se nastavlja...

U posljednjih deset godina prosječno se dogodilo 39.294 prometnih nesreća. U trećini slučajeva stradavale su osobe. Godišnje je u prometu prosječno stradavalo više od 17.000 osoba. Od tog broja 80% prošlo je s lakšim tjelesnim ozljedama, 18% posto s težim tjelesnim ozljedama, dok je otprilike 2% osoba godišnje pogibalo, tj. nešto više od 400 osoba godišnje.

Najugroženija dobna kategorija su mladi ljudi u dobi između 10 i 25 godina. Isti je slučaj i u cijelom svijetu. Što se podjele po sudionicima tiče, najugroženija su djeca pješaci, mladi ljudi pješaci te biciklisti, mopedisti i motociklisti. Nesreće se događaju i zato što je vozni park Hrvata prestar.

U prosjeku su nam automobili tinejdžeri, stari 13 godina. U gotovo deset posto prometnih nesreća krivac je neispravno vozilo. Broj prometnih nesreća je u padu, ali je zabrinjavajući porast broja poginulih i ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama.

Nova rješenja Zakona o sigurnosti prometa daju pozitivne rezultate i promjene u ponašanju sudionika u prometu. S ciljem povećanja sigurnosti na cestama, propisane su strože sankcije za prekršaje u cestovnom prometu.

Kazne za najopasnije prekršaje povisuju se kako bi se smanjio broj smrtno stradalih u prometu, a policijski stručnjaci za promet već dulje vrijeme upozoravaju na najveće ubojice u prometu: brzu vožnju, nevezivanje vozača i putnika te korištenje mobitela u vožnji.

U zakonskim izmjenama uz povećanje kazni uvedena je i mogućnost privremenog oduzimanja vozila za vozače recidiviste. Ta se mjera predlaže za vozače koji su već najmanje dva puta pravomoćno kažnjeni, a policija ih ponovno uhvati u vožnji u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, ako prekorače dozvoljenu brzinu za više od 50 kilometara na sat, namjerno prođu kroz crveno ili odbiju alkotest ili test na droge.

Također, vozilo bi se moglo privremeno oduzeti recidivistima koji imaju više od 1,5 g/kg alkohola ili voze pod utjecajem droge, voze prije polaganja vozačkog ispita ili u vrijeme dok im je dozvola oduzeta zbog ranijeg prekršaja. Iako se u posljednjih deset godina stanje na domaćim cestama popravilo, broj poginulih je i dalje visok u odnosu na europski prosjek.

Zadnjih godina taj je broj u Hrvatskoj smanjen na 7,9 poginulih na sto tisuća stanovnika. U najrazvijenijim europskim, kojima i pripadamo, danas se ta stopa kreće oko četvero poginulih.

Sigurnost prometa na hrvatskim cestama može dosegnuti tu razinu, ali napredak će ovisiti o naporu cjelokupnog društva, ulaganju u povećanje sigurnosti na cestama te najviše o razvitku prometne kulture svih sudionika u prometu, od pješaka do svih vozača.

Svaki dan ste u prometu, nekada i u više uloga, kao vozači, pješaci, motociklisti, biciklisti. Osim ispravnog automobila i poštivanja pravila, odgovoran vozač zaštitit će sebe, putnike u svojem automobilu te druge sudionike prometa.

Polica osiguranja od automobilske odgovornosti dužnost je svakog vlasnika motornog vozila. Osiguranjem pokrivate svoju odgovornost za materijalne i nematerijalne štete nad trećim osobama – sudionicima prometne nezgode koju ste skrivili.