Zakon ne obavezuje na posjedovanje “ljetne opreme” na način kako propisuje zimsku pa ne čudi da mnogi ne razmišljaju o preobuvanju svog auta u gume primjerene upotrebi u ljetnim mjesecima. No, time zazivaju nesreće

Svake godine početkom studenoga policija, autoklubovi i specijalizirani mediji te prometni stručnjaci vozače pozivaju da poštuju zakon i na vrijeme nabave odnosno na svoja vozila montiraju zimsku opremu ili, sasvim konkretno, ljetni set guma zamijene zimskima ili na svom vozilu imaju ljetne gume s minimalnom dubinom profila od 4 mm te odgovarajuće lance za snijeg u prtljažniku, dostupne i uvijek spremne za montažu.

Svi znamo i da je od ta dva rješenja bolje imati prave zimske gume, jer ljetne funkcioniraju do 7 stupnjeva Celzijevih, a kada temperatura padne ispod te granice, gube svojstva i nisu više toliko učinkovita kao u toplijem dijelu godine.

Sadržaj se nastavlja...

Unatoč tome, na našim cestama ni danas nije rijetkost vidjeti vozače koji po snijegu i ledu pokušavaju voziti na ćelavim i dotrajalim zimskim gumama, dovodeći tako u opasnost i sebe i druge. Ne čudi stoga da policija stalno upozorava na potrebu poštivanja zakona.

No, što je s onima koji su problemu odlučili doskočiti tako da tijekom cijele godine voze na zimskim gumama? Zakon ne obavezuje na posjedovanje ljetne opreme na način kako propisuje zimsku, pa zapravo ne treba čuditi da je takvih na našim cestama možda i više od ovih koji čitave godine voze na starim ljetnim gumama. I time zapravo nose glavu u torbi baš poput onih drugih.

Mada je za to ponekad dovoljno pogledati stanje takvih guma nekih sudionika u prometu, izrečenu tvrdnju ne iznosimo napamet. Pripremajući ovu temu naišli smo na najnovije istraživanje koje su nedavno pripremili i objavili stručnjaci austrijskog autokluba (ÖAMTC), inače partnerskog kluba našeg HAK-a, koji su očito bili inspirirani istim pitanjima.

Kako bi točno ispitali koje su razlike u ponašanjima ljetnih i zimskih guma na ljetnim temperaturama, ali u različitim uvjetima, proveli su nekoliko testova na suhim i mokrim podlogama. Sasvim očekivano, rezultati su pokazali da su zimske gume podbacile u svim kategorijama, od kočenja na suhom i vlažnom asfaltu do akvaplaninga.

Konkretno, zaustavni put na suhom, na temperaturi od 20 stupnjeva Celzijevih, s brzine od 100/ km/h testnog automobila (Seat Ateca) s rabljenim zimskim gumama povećao se za 4,6 metara te je iznosio 43,1 m, u odnosu na 38,5 metara zaustavnog puta istovjetnog testnog vozila, ali s ljetnim gumama. Na mokroj podlozi te su brojke još i gore: umjesto 47,8 metara koliko je u tim uvjetima trebalo Ateci na ljetnim gumama da se zaustavi s brzine od 100 km/h, put kočenja na korištenom zimskom setu iznosio je 53,7 metara, što je povećanje za 5,9 metara.

U oba slučaja, i više nego dovoljno za nezgodu s velikom materijalnom štetom, ili još gore, nesreću s teškim posljedicama. Potvrđuju to uostalom i podaci jednog prethodnog istraživanja istog autokluba, kad se pokazalo da do akvaplaninga na istrošenim zimskim gumama dolazi već ispod 65 km/h, dok je ta brzina kod novih ljetnih znatno većih 80 km/h.

Dakle, vozite li i vi s takvim gumama, ne zaboravite da time riskirate vlastiti i tuđe živote. Cjelogodišnje gume tek su malo bolji izbor, i to čak ne u svim kategorijama, pa za sigurnost bez kompromisa uvijek treba birati odgovarajuće gume za odgovarajuće sezone i, ne manje važno, voziti na odgovarajućem pritisku. Kad smo kod toga, kada ste ga posljednji put provjerili?