Udruženje INGRA-DET prošle je godine proslavilo 50 godina postojanja, a trenutno okuplja pedesetak predstavnika gospodarstvenika iz Hrvatske koji posluju u zemljama Europske unije i zapošljavaju 2500 radnika.

Ususret sastanku u Ludbregu, koji će okupiti članice tog gospodarsko-interesnog udruženja i predstavnike hrvatskih trgovačkih društava koji rade u EU, porazgovarali smo s direktorom Opreme-PIT d.o.o. Božidarom Hajsokom.

Sadržaj se nastavlja...

> SASTANAK U LUDBREGU Kritična odluka: Kako nastaviti poslovanje i rad u RH?

Hajsok je jedan od osnivača udruženja INGRA-DET, a njegovo poduzeće Oprema-PIT radi u Hrvatskoj i zemljama Unije na poslovima instalacija vodovoda, grijanja i ventilacije na poslovnim objektima i zgradama .

- Radnici odlaze u Njemačku, no nakon obavljenog posla vraćaju se natrag obogaćeni znanjem i iskustvom, dakle, nisu napustili Hrvatsku. Imaju sve privilegije, poput propisane satnice koju ima i njemački radnik, no u našoj zemlji plaćaju doprinose i zdravstveno osiguranje – opisuje Hajsok način rada.

Posljednjih se godina događa da radnici odlaze iz Hrvatske, dolaze primjerice u Njemačku i postanu 'plijen' drugih, uglavnom njemačkih tvrtki. Nakon što nađu posao, često za njima odlazi i njihova obitelj te više ne žive ovdje i postaju dio negativne demografske statistike.

Hajsok kao ključna razliku između tih oblika rada ističe sljedeće:

- Nakon što naš radnik obavi posao, zasluži plaću, vraća se obitelji koja ostaje u Hrvatskoj, tako da većinu plaće potroši ovdje. Napominjem, plaće naših radnika su definirane i kontrolirane prema njemačkim propisima.

Ipak, dodaje, kako bi zadržali hrvatskog radnika, njegova je prosječna satnica veća od radnika u Njemačkoj. No postoje brojni problemi s kojima se susreću poduzetnici okupljeni u INGRA-DET udruženje.

- Nas, izvođače radova u inozemstvu uopće nitko ne tretira i ne doživljava kao izvoznike, nitko se ne pita gdje završavaju naše devize zarađene izvođenjem radova u inozemstvu, a koje ipak na kraju uglavnom završavaju upravo u Hrvatskoj - započeo je Hajsok.

Direktiva EU dovest će do još brojnijeg iseljavanja

Na tom tragu će udruženje ove srijede u Ludbregu ponovno održati sastanak, a jedan od ključnih problema jest predložene EU direktiva o izaslanim radnicima.

- U direktivi EU o izaslanim radnicima, radi se o dramatičnom pogoršanju statusa hrvatskih tvrtki na europskom tržištu, na neki se način 'zaključava' naš rad. Naime, izaslani radnici bi u stranoj zemlji koštali jednako kao i njihovi domaći za isti rad. Time bi tvrtke iz siromašnijih članica, kao primjerice iz Hrvatske, izgubile konkurentsku prednost i ne bi mogle dobivati posao u bogatijim članicama, što bi negativno utjecalo i na zaposlenost – pojašnjava Hajsok.

I na ranijim sastancima udruženja spomenuto je da se 'radi se o dramatičnom povećanju doprinosa za rad u inozemstvu, a sve zato jer su države istočne europe po damping cijenama na zapadna tržiša plasirala tvrtke koje nisu plaćale poreze, a plaćeni doprinosi bili su minimalni'.

- Sad smo mi kao INGRA-DET, udruženje koje okuplja 50 firmi u Njemačkoj i radi na tom tržištu pedeset godina, a nismo radili na taj način, svrstani u isti koš i moramo podnijeti najveći trošak u vidu zatvaranja tržišta EU – spomenuto je pritom.

> PODUZETNICI SLOŽNI Radna snaga, obrazovanje i administracija ključni su problemi

 > FOTO I VIDEO Iz Čakovca uputili apel protiv direktive EU o izaslanim radnicima

Ako se dogodi da ta direktiva Unije prođe, kaže Hajsok, nema više razloga da naš radnik ostaje zaposlen u Hrvatskoj .

- Radnik će u tom slučaju u Njemačkoj moći raditi po tamošnjim regulativama, tako da zasigurno neće htjeti ostati ovdje. Direktiva će otjerati radnike kojih je već i sad premalo.

Sve tvrtke koje posluju u sastavu INGRA DET su dobro kontrolirane, a radi se po principu 'ključ u ruke'.

- Konkretno, tvrtka Oprema-PIT radi na poslovima postavljanja instalacija, vodovoda, grijanja, a kad dobijemo neki projekt, na njemu radimo potpuno samostalno od početka do finalizacije.

Hajsok je ponovno istaknuo da rade prema strogim propisima te sklapaju ozbiljne i unosne poslove, a u srijedu 'žele uputiti apel vladajućima'. Na sastanak su pozvani i predstavnici nadležnih ministarstava, poglavito ministar rada i mirovinskog sustava.

- Želimo da se odrede jasna pravila igre po kojima moramo raditi, a ne da se svako malo mijenjaju propisi zbog čega smo u situaciji da ispadamo neozbiljni u očima dugogodišnjih inozemnih partnera – kazao je, dodavši da uoči sastanka i nije previše optimističan.

Glavni problem u Hrvatskoj - naplata obavljenog posla

Hajsok je u svijetu poduzetništva gotovo 40 godina, a tvrtka Oprema-PIT, na čijem je čelu, smještena je u Ludbregu.

- Trenutno zapošljavamo 45 radnika u izaslanstvu u Europskoj uniji te 25 koji rade u Hrvatskoj. Radnici su većinom iz naših krajeva. U Hrvatskoj najviše radimo na projektima u Istri, nešto manje u Dalmaciji, a radnici su u inozemstvu u Njemačkoj.

Ipak, dodaje, bolje je poslovati u inozemstvu, što potvrđuje i činjenica da njegova tvrtka ima sklopljene ugovore i do godinu dana unaprijed.

- Kod nas je problem naplate obavljenog posla, ali imamo i ovdje nekoliko stalnih klijenata s kojima dugo i uspješno surađujemo. No stanje na sjeveru, ali ni u ostatku zemlje, nije baš bajno. Nedostaje nam ulaganje u razvoj, što rijetko tko čini budući da nema dovoljno sredstava. Na prste jedne ruke možete nabrojati tvrtke koje imaju određene razvojne projekte, koje čine nešto da bi svoj vlastiti proizvod plasirale na tržište – opisao je Hajsok, koji je vrlo aktivan i na drugim područjima.

- Od 2009. do 2013. godine bio sam zamjenika gradonačelnika Ludbrega, a trenutno sam vijećnik Županijske skupštine. Član sam Rotary Cluba, predsjednik LAG-a 'Izvor' te član uprave Hrvačkog kluba Ludbreg i nogometnog kluba Podravina – istaknuo je te u šali zaključio da ga ima 'gdje treba i ne treba'.