U prošlom članku objasnila sam osnovne pojmove vezane uz rezidbu voćaka kojima se koristimo prilikom davanja preporuka za navedeni pomotehnički zahvat. Napomenula sam i da je zbog različitosti voćnih vrsta koje uzgajamo na našim okućnicama potrebna visoka razina poznavanja rodnih elemenata, kako ne bi uslijed nestručno odrađene rezidbe ostali bez jednog dijela uroda. Nažalost, nije rijetkost da neki hobi voćari obave berbu u ovom dijelu godine. Kako bi ste se poštedjeli takvih razočaranja čitajte ciklus članaka o rezibi voćaka i pratite objave na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica.

Prema definiciji rezidba voćaka je pomotehnički zahvat kojim se odstranjuje jedan dio korijena ili krošnje. Dobro znamo da je krošnja razgranati dio stabla sastavljen od grana različitih debljina. Najdeblje grane nazivamo još i osnove ili skeletne grane prvog reda koje se razgranjuju u grane drugog, trećeg, (četvrtog, petog, ……) reda. Prilikom formiranja uzgojnog oblika zaustavljamo razvoj skeleta na granama trećeg reda na kojima će se razviti rodni izbojci. Na stablima koja se ne održavaju redovito mogu se formirati čak i ogranci desetog reda, a rodni izboji nalaze se samo na rubnim dijelovima krošnje. Unutrašnjost takvih stabala odumire, a plodovi koji se nalaze na vrhu i obodu krošnje propadaju jer nisu nadohvat ruke.

Sadržaj se nastavlja...

Izgled krošnje oraha u razdoblju zimskog mirovanja zorno prikazuje formiranje grana višeg reda.

Osnovni preduvjet za stručno i kvalitetno odrađenu rezidbu je raspoznavanje rodnih izbojaka pojedine vrste i poznavanje pupova. Općenito možemo reći da se rodni izbojci međusobno razlikuju između pojedinih vrsta voćaka, ali je svim voćkama zajedničko da razvijaju nove mladice i cvjetove iz pupova. Pupovi iz koji se razvijaju organi koji služe za ishranu voćke (list, mladica, korijen) nazivaju se vegetativni pupovi. Pupovi iz kojih se razvija cvijet, cvat ili mješoviti cvjetni pup nazivaju se rodni ili generativni pupovi.

Pupovi se međusobno razlikuju prema obliku i debljini. Rodni pupovi su širi i zaobljeniji, dok su drvni pupovi uski i šiljasti. Neposredno prije početka vegetacije navedene se razlike najbolje vide, stoga ako još niste stekli vještinu prepoznavanja pričekajte sa rezidbom do početka bubrenja pupova. Osim izgleda važan je i smještaj pupa, tako da se kod jezgričavih voćki rodni pup nalazi na vrhu izboja, a kod koštičavih voćaka rodni pupovi se nalaze postrance na rodnom izboju.

Postoji nekoliko tipova rodnih izboja, a karakteristični su za pojedinu vrstu. S obzirom da jabuka i kruška imaju slična obilježja rodnih pupova i izboja, obrazloženje uz fotografiju za pojedini rodni izboj (štrljak, stapku, plodnjak i pršljenasto rodno drvo) vrijedi i za jabuku i krušku.

Rodni štrljci kruške nalaze se bočno na dvogodišnjoj grani. Štrljak je rodni izboj najbolje kakvoće. Duljine je od 2 do 5 cm, a završava sa mješovitim rodnim pupom.

Stapka je kratak jednogodišnji izboj duljine od nekoliko centimetara pa sve do 20 centimetara. Na vrhu se nalazi mješoviti pup, a bočno su smješteni vegetativni pupovi. Plodove na stapkama može oštetiti vjetar uslijed udaranja u grane ili druge plodove.

Rodna stapka jabuke na kojoj se jasno vidi razlika u izgledu rodnih (širi i zaobljeniji) i vegetativnih pupova (uski i šiljasti), ali i pravilo kako su smješteni na izboju.

Vrlo je zanimljiv uzrok nastanka plodnjaka. Naime, plodnjak se formira iz tkiva koje se nalazi uz peteljku ploda. Zbog obilnog priljeva hranjiva dolazi do dijeljenja stanica i tvorbe pupova.

Plodnjak kruške.

Pršljenasto rodno drvo formira se razgranjavanjem tijekom dužeg vremenskog razdoblja, a sastoji se od nerodnih štrljaka, stapki i plodnjaka.

Pršljenasto rodno drvo nashi kruške.

Rodni pup jabuke i kruške naziva se mješoviti cvatni pup i smješten je na vrhu navedenih rodnih izboja. Iz njega se razvija mladica sa listovima i cvat tzv. gronja sa 8 do 12 cvjetova. Kod jabuke se prvo otvara cvijet na vrhu gronje iz kojeg se zameće plod najbolje kakvoće, dok se kod krušaka prvo otvara najdonji cvijet na gronji.

Prije same rezidbe bacite koji puta oko na voćkicu i pokušajte prepoznati rodne izboje i pupove. S vremenom kada usvojite temeljna znanja o rastu i rodnosti, bolje ćete razumijeti kako vaša voćka reagira na rezidbu.