Hrana: Kako biti sit i mršaviti?!

Hrana: Kako biti sit i mršaviti?!

'Niti jedan čovjek nije otok sam za sebe; svaki čovjek je dio kontinenta, dio oceana.' je riječi ispisao Ernest Hemingway u svome poznatom romanu Kome zvono zvoni. I doista, mi jesmo društvena bića. Za život nam je neophodna interakcija s našim bližnjima, osjećati se sigurnim, prihvaćenim i voljenim u društvu. Partner odnosno kompanjon ili kompa podrijetlom dolazi iz latinske riječi companion.

Zanimljivo je da companion doslovno znači onaj koji jede kruh s drugim, onaj koji dijeli svoj kruh s drugim. I zaista, od zore civilizacije, hrana je spajala ljude. A i danas, zar nije lijepo kada se na kraju radnog dana okupi cijela obitelj i zajedno uz jelo podijele svoje misli, dogodovštine i zavlada dobro raspoloženje. Osim tog društvenog karaktera prehrane, prehranom prije svega hranimo sebe. Hranom unosimo hranjive tvari koje ulaze u sastav nas samih, bilo da grade naše stanice ili pak omogućuju im rad.

Štoviše, dokazano je da što smo smireniji prilikom jela, bolje probavljamo hranu, bolje apsorbiramo hranjive tvari i rijeđe se prejedamo jer lakše osjetimo i prepoznajemo signale sitosti. Ipak, danas više nego ikada, ljudi gube taj odnos prema umjerenoj i uravnoteženoj prehrani. Skačemo s jedne krajnosti u drugu. U hrani tražimo utjehu ili se pak hedonistički u potpunosti prepuštamo. Zakazale kočnice. Ubacili smo u petu brzinu. Pretjerujumo, prejedamo se i potom za kaznu trčimo u teretanu.

S druge se pak strane, na hranu gleda kao na nagradu nakon treniranja do iznemoglosti. Zapeli smo u taj začarani krug stalnih kazni i nagrada čime smo objavili rat našem organizmu. I tu je zadaća nutricionista da u ljudima promijene pogled na hranu i sport. Između dviju krajnosti valja naći zlatnu sredinu. To je pravi uspjeh. U samom latinskom korijenu riječi dijeta stoji značenje: način življenja, stil života. Dijeta nije terapija antibioticima, niti omraženo razdoblje odricanja. Nema razloga izgladnjivat se mjesec dana, izgubiti kilograme koje ćemo potom vratiti uz kamate. Naime, prilikom stroge dijete, neminovno je da naš metabolizam usporava, što znači da trošimo manje energije za rad naših organa. Ako kroz neko vrijeme jedemo jako malo, naše će tijelo automatski uključiti svoj evolucijski obrambeni mehanizam, preći će u stand by.

To znači da ćete biti primoreni jesti još manje da biste održali vašu tjelesnu masu od onoga što se mogli jesti prije početka restriktivne dijete. Takozvani yoyo efekt. Osim što je frustrirajuć za ljude koji ga doživljavaju nakon toliko odricanja, opasan je za zdravlje. Tu smo da vas vodimo kroz mršavljenje na način da spriječimo usporavanje Vašeg metabolizma i da postignut rezultat bude trajan. Iznenađujuće je kako u razgovoru s ljudima; bilo da sa radi o mladim djevojkama i dečkima, multitasking majkama i očevima punih brižnosti i ljubavi za svoje mališane, uspješnim ženama i muškarcima u karijeri, sportašicama i sportašma ili pak ljudima u zlatnim godinama; prva asocijacija na riječ mršavljenje bude uvijek jedan broj. Broj kilograma. Udio mišićne mase. Udio masti u našem tijelu. Jedan idealni broj, idealni postotak. Koji je Vaš idealni broj? Je li to broj kilograma koji ste imala na dan Vašeg vjenčanja? Ili je to možda broj kilograma anđela Vicotoria's Secreta? Ili pak mišićna masa muškaraca na naslovnicama Men's Healtha? Imate li komadić papira uz sebe? Odlično.

Uzmite ga. I olovku. Napišite na papir Vašu idealnu brojku. Jeste? Odlično. Bacite zadnji pogled na Vaš komadić papira. Sada potrgajte taj komadić papira s brojkom. Na dvije polovice, pa još dvije i dvije, do kraja. Bacite ostatke papirića. Vrijeme je da pažnju, s mrtve brojke na papiru, prebacimo na sve ono što želite postići, što Vas usrećuje. Što za Vas znači imati manje kilograma? Koja Vas nagrada čeka? U čemu vas sada taj višak kilograma sputava? Razmislite, uzmite si vremena i zapišite na novi bijeli papir.

Ovaj ćete novi ispisani papir sačuvati. Iznova ga čitati svaki put kada naiđete na prepreku. Bilo da je riječ o podizanju samopouzdanja, o kretanju bez bolova, o spriječavanju bolesti koja nam je genetski predodređena. Imajte uvijek pred očima Vaš cilj, a to je biti zdrav. Zdravlje je daleko više od stanja u kojem izostaju bolovi, zdravlje je daleko više od brojke. Svatko od nas ima temeljno ljudsko pravo na svoju slobodu, na svoj ispunjen i zdrav život. Težite k tome da budete zdravi. Težite k tome da budete sretni. 

U Centru za prevenciju i liječenje debljine Medikol savjetujemo, educiramo i pratimo naše klijente. Svatko je jedinka za sebe koja ima životnu priču, proživljena iskustva, eventualne bolesti, životne navike, hobije i želje. Cilj nam je planirati prehranu koja će se prilagoditi svakome kao pojedincu. Zapamtite, ne prilagođavate se Vi prehrani, već se prehrana prilagođava Vama. U Medikolu imat ćete našu podršku i vjerujemo da ćete uspješno doći do cilja.

Piše: Sandra Zugan, mag. nutr. Centar za prevenciju debljine Medikol

www.medikol-ustanova.hr
Centar za prevenciju i liječenje debljine Medikol – Čakovec
Franca Prešerna 13
T: 040/ 638 520
E: centarzdravljailjepote.ck@medikol.hr

Centar za prevenciju i liječenje debljine Medikol – Zagreb
Dragutina Mandla 7
T. 01/ 63 97 333
E: centarzdravljailjepote.zg@medikol.hr

Polaroid slavi sedamdeseti rođendan: evo kako se s legendarnim fotoaparatom snalaze klinci