Vlada se zadnjih dana susrela s nizom problema. Odgođen je porez na nekretnine, umalo je došlo do 'carinskog rata' sa susjedima zbog odluke ministra poljoprivrede, a premijer je ministrici obrazovanja Blaženki Divjak, koja je došla u Vladu iz kvote HNS-a, poslao jasnu poruku da se ne slaže s njenom idejom da ona bude na čelu Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja.

O tome što se događa, kakva je komunikacija između mlađeg i starijeg partnera u Vladi, razgovarali smo s potpredsjednikom Vlade, ministrom graditeljstva i prostornog uređenja te čelnim čovjekom HNS-a Predragom Štromarom.

Izjava premijera Plenkovića da bi bilo najbolje odgoditi porez na nekretnine stigla je iznenađujuće. Kako je došlo do takve odluke i zašto tako naglo?

Ne bih rekao da je odluka donesena naglo. Svaka odgovorna politika prati provedbu planiranih aktivnosti i donosi odluke u skladu s tim. U Vladi smo došli do zaključka da jedan važan dio pripreme nije proveden na zadovoljavajući način, a to je prvenstveno kvalitetno i cjelovito informiranje cjelokupne javnosti, od jedinica lokalne samouprave do građana, pa se na kraju u javnosti stvorilo negativno ozračje iako je riječ o porezu koji ne predstavlja novi namet, nego objedinjuje nekoliko prijašnjih nameta – od komunalne naknade do spomeničke rente.

Je li odluci zapravo 'kumovao' prevelik pritisak javnosti?

Zadatak je odgovorne politike slušati stavove i argumente građana, ali i imati jasnu viziju kamo vodi ovu zemlju. U ovom slučaju presudilo je to što je provedba koraka koji prethode uvođenju poreza na nekretnine pokazala da Hrvatska na svim razinama nije spremna za uvođenje tog poreza, ni na razini građana ni na razini jedinica lokalne samouprave.

I što sad, trebaju li građani i dalje popunjavati anketne upitnike koje su dobili i hoće li biti kažnjeni ako to ne učine?

Ni do sada nisu sve jedinice lokalne samouprave imale jedinstven pristup prikupljanju informacija ni identične upitnike, a neke su same prikupljale informacije putem komunalnih redara. U svakom slučaju, siguran sam da nikakvog kažnjavanja građana neće biti, ali isto tako da je svakom gradu i općini u Hrvatskoj u interesu da ima sređeno stanje po pitanju nekretnina na svom području. Sređeni registar nekretnina podloga je za mnoge razvojne procese u jedinicama lokalne samouprave pa vjerujem da će svi gradovi i općine nastaviti raditi na popunjavanju i ažuriranju tih registara, neovisno o odgodi primjene poreza na nekretnine.

Kada se već govori o odgodi, znači li to da držite da Hrvatskoj porez na nekretnine treba i kad bi se on po vama trebao uvesti?

Iako kao liberal težim državi sa što manje poreza i drugih opterećenja za građane i poduzetnike, osobno mi je prihvatljiviji ovaj sadašnji oblik poreza na nekretnine kao zamjena za neke druge postojeće namete nego porez na procijenjenu vrijednost nekretnine kao novi namet. To više što predloženi model omogućava gradovima i općinama da sami odrede visinu iznosa koji građani trebaju platiti te da taj prihod koriste za opći razvoj svojih sredina, a ne samo za razvoj komunalnog gospodarstva.

Što se događa s kurikularnom reformom? Ministrica obrazovanja i premijer očito ne dijele isti stav s obzirom na to da je ministrica kazala da bi ona trebala biti na čelu Posebnog stručnog povjerenstva, a premijer je za opciju da to i dalje bude Dijana Vican?

I premijer Plenković i ministrica Divjak i ja kao potpredsjednik Vlade nadležan za obrazovanje dijelimo isti stav – depolitizacija i reforma obrazovanja nemaju alternativu, to je ključ za uspješniju i sretniju budućnost Hrvatske. Uočili smo neke nelogičnosti i zapreke koje postoje u procesu provedbe, raspravljali smo o tome u stranci i sada se razrađuje prijedlog rješenja kako to ubrzati o kojem ćemo se, u to čvrsto vjerujem, svi usuglasiti.

Nije li to dokaz da ministrica ipak nema odriješene ruke u svom resoru?

Svaki ministar, uključujući i mene, dio je jedinstvene Vlade i mora provoditi politiku Vlade koju zajednički dogovaraju koalicijski partneri. Budući da je provedba strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, a posebno kurikularne reforme, zajednički cilj cijele Vlade, siguran sam da će ministrica Divjak imati dovoljno provedbenih alata u svojim rukama, u skladu s odgovornošću koju je preuzela.

Kako je moguća depolitizacija obrazovanja ako je na čelu Stručnog povjerenstva ministar?

HNS-ova ideja je da se sva tijela za provedbu strategije što više institucionaliziraju te da postoji ravnoteža između odgovornosti i ovlasti, odnosno između prava i obaveza. A koliko je HNS-u stalo do depolitizacije obrazovanja, najbolje pokazuje činjenica da je za funkciju ministra obrazovanja i znanosti predložio nestranačku i stručnu osobu. Da bi se kurikularna reforma kao dio cjelokupne reforme obrazovanja provela i već nagodinu počela s pilot-projektom, bitno je da sustav funkcionira, a na čelu tog sustava, pa samim time i povjerenstva, treba biti osoba koja će zaista punim kapacitetom raditi na tome.

Hoćete li u HNS-u i dalje inzistirati na smjeni D. Vican i što ako premijer na to ne pristane?

Suština nije u smjeni bilo kojeg pojedinca, nego u ustrojavanju modela provedbe strategije obrazovanja koji će omogućiti bržu i efikasniju provedbu kurikularne reforme kao jednog dijela te strategije. Ova reforma nije partikularni interes jedne političke stranke, bilo kojeg pojedinca ili ministra, nego interes Hrvatske, a kad je interes Hrvatske u pitanju, vrlo se brzo u Vladi dogovorimo.

Kakva je uopće komunikacija u Vladi, između velikog i mlađeg partnera?

Sve bolja. Nakon početnog uhodavanja sve kvalitetnije funkcioniramo, temeljeći našu suradnju na izravnom dijalogu, a ne putem medija, na konstruktivnosti i na argumentima u interesu hrvatskih građana.

Kad ste ušli u Vladu, najavljivali ste rješenja za mnoge probleme, pa i za ploču u Jasenovcu, međutim ona je i dalje ondje. Radi li se uopće išta po tom pitanju?

Naravno da se radi i vrlo brzo možemo očekivati cjelovito rješenje koje će imati uporište i u zakonodavstvu. Važno je da imamo takvo zakonski utemeljeno cjelovito rješenje da bismo svi, i građani i državne institucije, znali što je na razini hrvatskog društva u cjelini prihvatljivo, a što nije. To je posebno važno i za buduće generacije, da se odgajaju u duhu otvorenog tolerantnog društva i zdravog domoljublja, a ne u duhu podjela i isključivosti.

Kako komentirate ovogodišnju proslavu Oluje u Kninu?

Bila je to vrlo dostojanstvena proslava koja je pokazala pijetet prema svim žrtvama u Domovinskom ratu. Svakako je to bio pozitivan događaj koji je slavio ljubav prema svojoj zemlji, bez primjesa mržnje prema bilo kome.

Je li Vlada trebala financirati koncert Marka Perkovića Thompsona u Slunju i treba li on biti kažnjen jer je pjesmu Čavoglave započeo pozdravom 'za dom spremni'?

Ne vidim ništa sporno da Vlada financira obilježavanje Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja i na drugim mjestima, a ne samo središnje proslave u Kninu. Ali nisam sretan zbog cjelokupnog ozračja u Slunju, a posebice zbog opetovanog izvikivanja parole 'za dom spremni'. Ponovit ću, tom i takvom izričaju nije mjesto u javnom prostoru i time se Hrvatskoj samo nanosi zlo.

Problem Vladi zadaje i carinski rat sa susjedima. Kako gledate na potez ministra Tolušića i je li točno da mu je prijetila smjena?

Vjerujem da je ministar Tolušić imao najbolje namjere zaštititi domaće proizvođače, ali mu očito suradnici nisu dovoljno dobro pripremili mjere jer nisu imali u vidu i hrvatske izvoznike. U svakom slučaju, to ne bih zvao carinskim ratom, nego prije nesporazumom za koji vjerujem da će u cijelosti biti riješen idućih dana.

Jeste zadovoljni razvojem situacije u koncernu Agrokor?

Jesam, prvenstveno zbog činjenice da se kriza iz koncerna Agrokor nije prelila na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, zahvaljujući političkoj stabilnosti kojoj smo pridonijeli ulaskom u Vladu. Vjerujem da će i daljnji proces konsolidacije i restrukturiranja Agrokora ići u željenom smjeru i sačuvati nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj koja su pojavom krize bila ugrožena.

Zašto se u HNS-u protivite osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor, a dok ste bili u oporbi, bili ste za?

HNS nije podržao osnivanje istražnog povjerenstva za Agrokor jer DORH kao neovisno i samostalno pravosudno tijelo provodi istragu. Čemu osnivanje politički sastavljenog istražnog tijela kad zagovaramo autonomiju DORH-a, bez političkog nadzora i mentorstva? Osnivanje bilo kakvog povjerenstva baca sumnju na državne institucije i upravo zbog povjerenja u pravni sustav naše države ostavimo da DORH odradi svoj posao do kraja. Inače, HNS ni u oporbi nije nijednog trenutka zagovarao osnivanje istražnog povjerenstva za Agrokor jer kao odgovorna stranka uvijek zagovara punu funkcionalnost pravne države.

Mjesta u upravama državnih tvrtki i dalje nisu do kraja popunjena. Iz HNS-a su dolazile informacije kako želite da se do ljeta provede kadroviranje. Gdje je zapelo?

Koliko vidim, postupak za popunu upravnih i nadzornih odbora državnih tvrtki ide svojim tijekom. Istina je da želimo da se taj postupak okonča, prvenstveno zato da sva ta državna poduzeća mogu neometano funkcionirati, donositi odluke, raditi punim kapacitetom i investirati, što je vrlo važno za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo s obzirom na to da državne tvrtke mogu i moraju imati značajan pozitivan utjecaj na rast BDP-a i razvoj gospodarstva.

Hoće li HNS imati svoje ljude u HEP-u, Janafu, Plinacru, dakle energetici?

Po meni je pravo pitanje hoćemo li svi skupa imati na vodećim mjestima u važnim javnim tvrtkama prave ljude, sposobne osigurati uspješan rast tih tvrtki iskazan konkretnim brojkama. To je ključno pitanje, a ne je li netko od tih stručnjaka član koje stranke. Jedino mjerilo moraju biti tri stvari, a to su rezultat, rezultat i rezultat.

Kako ste zadovoljni radom Vlade otkako je HNS njen dio?

Mislim da je povratak političke stabilnosti primjetan u svim segmentima društva. Zadovoljan sam dosadašnjim radom Vlade, a vjerujemo da možemo i bolje te da ćemo to i pokazati. Očekujem da se konkretnim rezultatom potvrdi koliko je ova Vlada bolja za Hrvatsku od prethodnih dviju.

Mislite li da je izbjegnuta opasnost od novih parlamentarnih izbora?

Vjerujem da jest. Posljednje dvije godine zbog nepovjerenja i prepucavanja unutar vladajuće koalicije u javnosti je stvoren dojam da se politika ne bavi životnim problemima građana, nego isključivo međusobnim odnosima. Tri godine političke stabilnosti i fokusa na stvarnim problemima zemlju će promijeniti nabolje.

Koliku je štetu pretrpio HNS od ulaska u Vladu?

Nerijetko u medijima možemo vidjeti zlonamjerne teze koje dolaze iz redova političke konkurencije, a koje pokušavaju stvoriti sliku o nekakvom raskolu u HNS-u. Na njihovu žalost toga nema i to potkrepljuju činjenice – od ulaska u Vladu iz stranke je otišlo 600-tinjak ljudi, a pristupilo nam je 150 novih članova. U kontinuitetu imamo stabilnih 40 tisuća članova, po čemu smo druga najveća stranka u Hrvatskoj.

Kad će se u HNS-u održati novi unutarstranački izbori i hoćete li se i vi kandidirati za predsjednika?

Prvi su korak unutarstranački izbori na lokalnim razinama do kraja godine, a nakon toga ćemo održati i izborni sabor stranke. Na unutarstranačkim izborima svaki će se član moći kandidirati za sve funkcije, a što se mene tiče, budući da sam trenutačno potpuno okupiran obavezama u Vladi, nisam još donio odluku hoću li se kandidirati za predsjednika stranke.

Jesu li točne informacije da je Ivan Vrdoljak i dalje aktivan u stranci, pa i u Vladi, iako nije njen član?

Ivan je ostao član stranke, a mi u HNS-u od svakog člana stranke očekujemo da bude aktivan i pomogne stranci, a tako i svojoj zemlji. Posljednjih tjedana, nakon dugo godina, Ivan je na odmoru sa svojom obitelji, a da mi povremeno pomogne svojim savjetom i iskustvom bivšeg člana Vlade i bivšeg predsjednika stranke, to je sasvim normalno. Teško da se to može nazvati 'popriličnom aktivnošću'.

Je li moguć i njegov povratak na čelo HNS-a nakon svega?

Svaki član ima se pravo kandidirati se za sve stranačke funkcije. Kakvi su njegovi planovi, najbolje je da pitate njega.

Sadržaj se nastavlja...