Ministrica Blaženka Divjak: 'Napravili smo golem iskorak, ali 2018. je ključna'

Ministrica Blaženka Divjak: 'Napravili smo golem iskorak, ali 2018. je ključna'

Ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, osvrnula se u Večernjem listu na još uvijek tekuću godinu te svojih šest mjeseci u 'vrućoj' ministarskoj stolici.

'Iza mene je nešto više od šest dinamičnih mjeseci u vrućoj stolici ministrice znanosti i obrazovanja. Studenti, kolege i prijatelji često me pitaju jesam li požalila što sam iz sigurne uloge sveučilišne profesorice zagazila u svijet politike, a ja im uvijek uz osmijeh odgovorim – barem nekoliko puta dnevno. 

No šalu na stranu, često se žalimo što sve u zemlji nije dobro, ali rijetko dobijem priliku inicirati promjene i to je moja ključna motivacija svaki dan kada se oko šest ujutro probudim u Varaždinu, ali i kada se kasno navečer, razmišljajući o napornom danu i što je sve preda mnom, vraćam u svoj grad.

Liberali iz HNS-a svojim ulaskom u Vladu RH otvorili su priliku da prvi put u Ministarstvo znanosti i obrazovanja uđe politikom potpuno neopterećen i stručan tim te da zajedno s postojećim stručnjacima provede nasušno potrebnu reformu cjelokupnog sustava znanosti i obrazovanja – i na toj političkoj podršci doista sam zahvalna.

Pokrenuli smo reformu

U samo šest mjeseci napravili smo velike iskorake. Udvostručili smo broj studentskih stipendija za najugroženije, uveli prvi put u hrvatskoj povijesti čak 3400 STEM stipendija za deficitarna zanimanja, otključali smo više od 400 milijuna kuna za 255 mladih znanstvenika koji će sa svojim obiteljima ostati u Hrvatskoj te smo u posljednjoj fazi osiguravanja čak milijardu kuna iz fondova EU za kurikularnu reformu strukovnog obrazovanja koje je svih ovih godina nepravedno zapostavljeno.

Već ove godine gotovo svi šesti razredi osnovnih škola imaju programiranje na mikroračunalima, što otvara put za interdisciplinarno razvijanje digitalnih vještina i algoritamski pristup rješavanju problema.

Nakon dvije izgubljene godine pokrenuli smo kurikularnu reformu koja iduće školske godine ide u eksperimentalno izvođenje. Dokumenti su na međunarodnim recenzijama, a prošli tjedan započeli smo novu fazu edukacije učitelja da bismo spremni dočekali promjenu paradigme poučavanja – s bubanja pukih činjenica na rješavanje problema i kritičko mišljenje.

Posebnu pažnju pridajem učiteljima jer sve su reforme uspjele ili stale u učionici. Stoga smo inicirali da motivirani i poduzetni obrazovni djelatnici, koji povlače sredstva iz fondova EU za opremanje škola i podizanje kvalitete nastave, više ne budu volonteri, već da mogu dobiti povećanje plaće od 30 posto, kao i smanjenje nastavne norme.

S druge strane, gotovo pola milijarde kuna iznosi povećanje stavke plaća u obrazovanju i znanosti u 2018. To su samo neki rezultati mog tima u samo šest mjeseci. To je rezultat tima četiri milijuna ljudi koji traže, očekuju i zaslužuju bolje. Ljudi koji žele da im djeca nose lakše torbe i da, kada odrastu, imaju znanja i vještine, ali i priliku ostvariti sebe svoje ideje i svoje snove u Hrvatskoj.

Ipak, iduća godina za nas će biti presudna. Informatika kao obvezan predmet ulazi u sve pete i šeste razrede osnovnih škola koje prije toga treba opremiti i učitelje dodatno educirati za poučavanje u kojem će naglasak biti na razvoju digitalnih vještina i programiranju. Uz to, eksperimentalno izvođenje kurikularne reforme u 60-ak škola bit će golem zahvat koji će započeti pozivom školama za iskaz interesa za sudjelovanjem, a nastaviti se intenzivnom pripremom škola, materijala i učitelja. Za tu smo namjenu napisali projekt vrijedan 150 milijuna kuna za sredstva iz fondova Europske unije.

Centri kompetentnosti

U strukovnom obrazovanju čeka nas osnivanje centara kompetentnosti koji bi postali regionalna središta izvrsnosti i povezali strukovno obrazovanje s potrebama tržišta rada te okupili škole, gospodarstvo i strukovna udruženja. Sretna sam jer smo uspjeli da milijardu kuna za centre kompetentnosti ulazi u strukovne škole, unatoč tome što su različiti dionici imali i gurali koncepte da to trebaju biti nove ustanove ili da gospodarski subjekti budu centri kompetentnosti.

Nadalje, planiramo uz pomoć europskih fondova i stručnjaka, a u suradnji s visokim učilištima, pripremiti novi ciklus programskih ugovora u visokom obrazovanju kojima bismo poticali relevantne i kvalitetne studijske programe. Poticaji u znanosti i dalje idu prema zadržavanju najboljih u Hrvatskoj, osiguravanju prilika za povratak znanstvenika iz inozemstva, jačem naglasku na inovativnost i povezivanje s gospodarstvom te boljem korištenju kapaciteta javnih znanstvenih instituta. Ovakav pristup blizak je konceptu europskih sveučilišta koja će se osnovati do 2024. godine, a okupit će ona sveučilišta koja njeguju znanstvenu izvrsnost, suvremene i relevantne studijske programe te imaju naglašenu europsku i međunarodnu komponentu. Sada je krajnje vrijeme da se naša sveučilišta pitaju gdje će ona biti 2024. godine.

Na kraju, ali izuzetno važno, pružanje jednakih prilika svim učenicima i studentima da dobiju kvalitetno obrazovanje u Hrvatskoj zahtijeva i borbu za bitno i konstantno povećavanje proračuna za obrazovanje i znanost. Naime, horizont našeg ministarstva nije instant-promjena u sljedećih od tri do pet godina, nego budućnost za sljedećih 25 godina.

Besplatnu Varazdinski.hr aplikaciju za Android možete preuzeti klikom ovdje, a za iPhone ovdje.

Požar u Smrječu kod Čabra progutao četiri kuće i dva gospodarska objekta