Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu i Gradska knjižnica i čitaonica 'Metel Ožegović' Varaždin organiziraju komemorativnu večer posvećenu preminulom prof. dr. sc. Joži Skoku.

Komemoracija će se održati u četvrtak, 14. rujna, s početkom u 19 sati, u studijskoj čitaonici Gradske knjižnice u Varaždinu, Trg slobode 8a.

Joža Skok rođen je 14. veljače 1931. u Petrijancu kod Varaždina, a preminuo 8. rujna 2017. godine u Zagrebu. U rodnome mjestu završio je pučku školu. Bio je učenik u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a gimnaziju je (sedmi i osmi razred) završio u Varaždinu. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (hrvatski jezik i književnost) na kojemu je postigao i doktorat znanosti na temelju disertacije Hrvatsko kajkavsko pjesništvo zavičajnih idioma.

Sadržaj se nastavlja...

Kao profesor hrvatskoga jezika radio je na osnovnim i srednjim školama u Ivancu i Čakovcu, a kao profesor hrvatske književnosti predavao je na višim školama – pedagoškim akademijama u Čakovcu i Zagrebu. Od 1978. do umirovljenja 1997. radio je kao redovni profesor na Katedri za noviju hrvatsku književnost pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je posljednje dvije radne godine bio i predstojnik Katedre. Obavljao je i dužnosti direktora Gradske knjižnice i čitaonice u Čakovcu te dekana Pedagoške akademije u Zagrebu.

Skok je bio književni esejist i kritičar, antologičar i povjesnik hrvatske književnosti, autor čitanki za osnovnu i srednje škole, te jedan od vodećih hrvatskih kajkavologa 20. stoljeća. Središnji su njegovi znanstveni interesi hrvatska kajkavska i dječja književnost.

No, osim o kajkavskim autorima i dječjim piscima, pisao je i o drugim predstavnicima novije hrvatske književnosti – A. Mihanoviću, Lj. Gaju, A. Šenoi, A. Kovačiću, S.S. Kranjčeviću, A.G. Matošu i drugima. Za života Skok je objavio tiskom više od 20 vrlo značajnih književnoznanstvenih djela, među kojima i reprezentativnu prvu varaždinsku književnopovijesnu trilogiju ‒ Garestinski hortus verbi (2012.), Garestinski panopticum (2013.) i Garestinski gartlic rieči (2014.).

Bio je među pokretačima časopisa 'Umjetnost i dijete' i njegov glavni urednik, glavni i odgovorni urednik ilustriranoga književnog lista za najmlađe 'Radost' čiji je suradnik i član uredništva bio od 1960., a stalni je suradnik i jedan od urednika časopisa 'Kaj'. Bio je i suurednik časopisa 'Kolo' Matice hrvatske od 2009. godine.

Kao predavač sudjelovao je na brojnim seminarima i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, a među brojnim društvenim dužnostima koje je obnašao bila je i funkcija predsjednika Hrvatskoga filološkog društva u vrijeme njegova najaktivnijeg zalaganja za nacionalno 'ustavno' ime hrvatskom jeziku.

Dobitnik je nagrade za životno djelo 'Davorin Trstenjak' 1989. godine i Nagrade grada Zagreba, 2001., te nagrada: za životno djelo grada Varaždina i republičke nagrade 'Ivan Filipović' (2007.), a proglašen je i počasnim građaninom rodnoga mjesta i općine Petrijanec te Varaždinske županije (2012. godine). Dobitnik je i odličja Predsjednika Republike s likom Marka Marulića, 1999. godine, te 2012. s likom Ante Radića.