Arhitekt Marko Friščić modernim tehnologijama 'uskrsnuo' ivanečki Stari grad

Arhitekt Marko Friščić modernim tehnologijama 'uskrsnuo' ivanečki Stari grad

Svi posjetitelji koji su se u Muzeju planinarstva odazvali prezentaciji i izložbi koju je njen autor, mladi ivanečki mr. arhitekture Marko Friščić naslovio kao 'Prilog poznavanju strukture Starog grada u Ivancu', ostali su ugodno iznenađeni.

Zahvaljujući novim tehnologijama, pred njima je, u svoj svojoj ljepoti i monumentalnosti, poput starodrevnog mita o Feniksu koji se uvijek iznova rađa iz pepela, narastao Stari grad, onakav kakav je nekad izgledao.

Stoga i ne čudi da je sam pogled na impozantnu građevinu, nikad dosad viđenu u ovakvoj projekciji, a koja je omogućila Ivančanima da doista prvi put vide kako je izgledao njihov Stari grad, ponovno pobudio nostalgiju i žal za zdanjem kojeg odavno više nema, ali koji, i unatoč tome, i dalje živi u kolektivnoj memorijalnoj svijesti kao osnova njihova identiteta sa svojim gradom.

Marko je u prezentaciji otišao i dalje. Na osnovu rezultata dugogodišnjih arheoloških istraživanja Starog grada, koji su, među ostalim, rezultirali i otkrivanjem temelja nekadašnjih građevina iz različitih povijesnih razdoblja, on je virtualno prikazao kako su izgledala prva zdanja u 12. stoljeću, kada je tu podignuta prva romanička kapela.

Nizom slajdova potom je prikazao kako se kaštel gradio i kako je izgledao tijekom kasnijih stoljeća, sve do novoga doba.

Publici se obratio i recenzent izložbe dr. sc. Eduard Kušen.

- Nakon gotovo 75 godina od paljenja Kukuljevićeva grada i 60 godina od njegova potpunog rušenja te posvemašnje fragmentacije dokumentacije o njemu, Marko je, ponajviše temeljem arheoloških istraživanja, uspio stvoriti gotovo autentičnu sliku ovog zdanja s kraja 19. stoljeća. Iz predstavljenih izložaka može se iščitati povijesni kontekst nastanka i nestanka ovog zdanja. Građani dobivaju prigodu da upoznaju novu, nikad dosad viđenu dimenziju najvažnijeg dijela svoje graditeljske kulturno-povijesne baštine – istaknuo je dr. sc. Kušen.

Istaknuvši da je fasciniran viđenim, dugogodišnji voditelj arheološkog istraživanja na lokalitetu Starog grada Ivanca dr. sc. Juraj Belaj iz Instituta za arheologiju u Zagrebu rekao je da je Friščićev pristup temi multidisciplinaran jer je u svoja istraživanja uključio arheologiju, arhitekturu, povijest i povijest umjetnosti.

- Vjerujem da je ova izložba još jedan korak više prema uređenju arheološkog parka i prezentaciji koja će sadašnje iskopine od ružnog pačeta pretvoriti u prekrasnog labuda – zaključio je dr. sc. J. Belaj.

Čestitke autoru uputila je i v.d. ravnateljice Muzeja Marina Držaić, a izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika mr. sc. Lidija Kozina.

Predsjednik HKS-a Stojko Vranković o dramatičnom stanju hrvatske košarke: 'Savez nema predviđene sankcije za igrače koji otkazuju reprezentaciji'