PODUZETNICI SLOŽNI Radna snaga, obrazovanje i administracija ključni su problemi

PODUZETNICI SLOŽNI Radna snaga, obrazovanje i administracija ključni su problemi

Direktori više od 20 poduzeća koji zapošljavaju više od 5 tisuća naših radnika koji rade u inozemstvu prisustvovali su jučer, 8.rujna, sastanku u Hotelu Varaždin, gdje su zajednički pokušali detektirati probleme s kojima se susreću na stranim tržištima te su međusobno podijelili vlastita iskustva i moguća rješenja.

Činjenica je da sve veći broj hrvatskih radnika radi u inozemstvu, većina još uvijek kao izaslani radnici, odnosno fizičke osobe koja za poslodavce sa sjedištima u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u drugim državama sukladno međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju.

>> U Varaždinu sastanak direktora koji zapošljavaju više od 5.000 izaslanih radnika

Zoran Andročec, direktor INGRA-DET udruženja pozivao je gospodarstvenike iz brojnih djelatnosti na sastanak u Varaždin, a samo neke od tema kojih su se uspjeli dotaknuti su promjena direktive za izaslane radnike i formiranje prijedloga stava RH oko nje, koordinacija s ostalim emitivnim zemljama te porezna problematika, odnosno oporezivanje nesamostalnih predstavništava u koliziji OECD propisa i ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Problemi s kojima se tvrtke susreću nisu uvijek jednaki, no interesi jesu, te zajednički pokušavaju promijeniti brojne nedostatke u realnom sektoru koje su detektirali kroz godine svog poslovanja u zemlji i inozemstvu.

- Zadovoljan sam što postoji visoki konsenzus zainteresiranih strana oko zajedničkih interesa i nastupa. Može se čuti jedinstvena platforma, dok je druga stvar koliko će se od toga primjeniti i provesti u realnost kroz državu, jer samo kroz nju možemo ostvariti jedan dio posla. Ključni zajednički problemi su radna snaga i obrazovanje, nedostatak radne snage je vezan i kroz nedostatne investicije u obrazovanje i industriju, to je jedan začarani krug - rekao je tom prilikom Zoran Andročec i tako detektirao neke od problema o kojima su danas razgovarali gospodarstvenici.

Da je ovaj sastanak bio itekako koristan za sve uključene, mišljenja je i Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.

- S obzirom na sve glasne povike o izjednačavanju o visini plaće za sve radnike u državama u kojima radimo, informirali smo se i o nekim drugim problemima poput dvostrukog oporezivanja i donijeli zaključke u kom smjeru idemo dalje - rekla je.

Nedostatak potpore vladajućih

Također, Gordana Deranja je istaknula kako teško mogu poslodavci sami bez podrške države, jer radi se o visokom lobiranju na razini Europske Unije te da je problem velik zbog razlika između politike i realnog sektora, što se ocrtava u razlici visine satnice između naših i njemačkih radnika.

- To su velike razlike, da imamo svi jednake satnice, onda im mi kao takvi ne bismo ni trebali. Ne možemo mi pratiti s onime što nama investitor plati da se pokriju svi troškovi. Danas je bilo korisno čuti da u tim zemljama radnik nema plaćenu pauzu ni smještaj, znači oni imaju čistu satnicu, a s obzirom na sve ono što za naše radnike plaćamo po Zakonu o radu i snosimo troškove, polako nastaje jedan kaos i mislim da bi se tu trebala uključiti naša Vlada, što se nadam da i hoće, dati nam podršku, pojašnjenja, olakšat nam radove u inozemstvu kako bismo mi bili efikasniji i produktivniji te donijeli dobit u našu zemlju - istaknula je Gordana Deranja.

Mirko Habijanec, predsjednik uprave Radnik Križevci, koji slovi za jednog od naših najvećih građevinaraca, također ističe nedostatke u Zakonu o radu kao kamen spoticanja.

- Imamo dvadesetak obaveza, dodavanja i svega u Zakonu o radu, koje poslodavci u drugim zemljama nemaju. Moramo srediti zakon jer je katastrofa. Zbog birokracije koja je nesposobna i neučinkovita, pogotovo u realnom sektoru, događa se odljev kvalitetnih radnika. Umjesto da država poduzetnike stimulira da povećaju plaće i da se poštivaju kolektivni ugovor, ništa se ne čini po tom pitanju u niti jednoj grani gospodarstva - kritičan je bio Habijanec prema nedostaku korjenitih promjena i potpore s vrha vlasti.

Brojni administrativni apsurdi

Kao samo jedan od apsurda s kojima se susreću naši gospodarstvenici Deranja je istaknula i primjer radnika Dalekovoda, koji radi dalekovode u Finskoj, Norveškoj i Švedskoj.

- Radnik koji je završio dalekovod u Finskoj, a prelazi u Norvešku, mora se vratiti na dva mjeseca u Hrvatsku zbog naših propisa, a čovjek radi jedan te isti dalekovod. Tu bi država trebala imati razumijevanja i administraciju smanjiti na minimum kako bi nama bilo lakše raditi.

Nelojalna konkurencija

Mnogi su gospodarstvenici na svojoj koži osjetili i utjecaj nelojalne konkurencije, koja im također stvara velike probleme.

- Mi smo za uređenost i kontrole te praćenje zakonitosti, a oni koji se toga ne žele pridržavati normalno da su nelojalna konkurencija. Ne mogu puno, ali tu onda dolazi do prelaska radnika jer im daju veća primanja, ali zbog toga što ne plaćaju sva ona davanja kao jedna uređena tvrtka koja prati sve zakonske propise i ispunjava svoje obveze. Nama je u interesu da bude uređeno tržište i poštuju se pravila igre te će se onda znati tko može poslovati vani, a tko ne - zaključila je Deranja.

 

U centru Zagreba svjetski eksperiment s ciljem međusobnog povezivanja: što otkrivamo gledanjem u oči sa strancem?