Udruga Dravska liga: Šume su u lošem stanju, zahvatima remetimo prirodno stanje

Udruga Dravska liga: Šume su u lošem stanju, zahvatima remetimo prirodno stanje

Na stručnom skupu u dvorani Županijske palače svoj je dosadašnji rad predstavio Savez udruge Dravske lige na projektu o šumama i biološkoj raznolikosti Regionalnog parka Mura-Drava (The FoEI international program on Forests and Biodiversity grant for GGF funding).

Projekt je započeo u lipnju 2016. godine, a traje do srpnja 2017. godine. Regionalni park Mura-Drava najnovije je zaštićeno područje u Varaždinskoj županiji, a prolazi kroz pet županija te se prostire na više od 86 tisuća hektara.

Savez udruga Dravska liga osnovan je 2001. godine s ciljem zaštite rijeka, porječja i pritoka Drave te valorizacije čitavog područja budućeg rezervata biosfere uz tok rijeka Drave, Mure i Dunava.

Udruge okupljene u Savezu rade na promicanju zaštite krajolika, ekosustava, biljnih i životinjskih vrsta, bioraznolikosti, kulturno-povijesnih vrijednosti i općenito na zaštiti rijeke i porječja.



- Stanje šuma je lošije nego što smo mislili i iz tog razloga smo krenuli s ovim projektom, dakle da utvrdimo koji su sve čimbenici, odnosno ugroze koje nam dovde u pitanje biološku raznolikost i bogatstvo šuma. Šuma je veliko stanište, a ptice su osnovna stvar zašto se neki prostori zaštićuju - objasnila je predsjednica Saveza Dora Radosavljević.



Od tog projekta očekuje se, dodaje Radosavljević, prijedlog monitoringa prostora, osnaživanje suradnju s javnim ustanovama, svim gospodarskim i drugim subjektima koji žive na tom prostoru.

- U Regionalnom parku Mura-Drava najugroženije vrste su one vezane za staništa. Danas kad je Drava modificirana. kad ima velik broj zahvata na njoj, najugroženija su staništa riječni sprudovi i strme riječne obale jer se dinamika rijeke usporava tako da su najugroženije vrste one koje su vezana uz ta staništa - rekao je Ivan Darko Grlica

Samim zahvatima u prirodi i remećenjem prirodnog stanja, kaže Grlica, mi remetimo nešto što je tu oduvijek. 

- Veliki je postotak šume uništen na području Međimurske županije, možda i najveći u cijeloj Hrvatskoj. Najveći je problem ilegalna sječi - rekla je Maja Sokol iz Nobilisa, udruge za zaštitu okoliša i prirode u Čakovcu. 

Preslatko: tuljan se ne prestaje maziti s plišanom verzijom sebe