U utorak, 16. siječnja, u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije održat će se promocija knjige Višnje Starešine: Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškogsuda, s početkom u 19 sati.

O knjizi

Sadržaj se nastavlja...

Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškog suda je svojevrsni vodič kroz manipulacije i falsifikate pred Haaškim sudom, kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i mnogo nepravednih presuda. Analizirajući transkripte sa suđenja, presude, sjećanja izravnih sudionika procesa i drugu relevantnu literaturu, autorica prikazuje Haaški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi, koje su preko njega vodile rat poslije rata.

U knjizi možete naći dokumentirane odgovore na pitanja: zašto je Vukovar trebao biti krunski slučaj Haaškog suda i kako je postao  najveća travestija međunarodne pravde? Zašto je Slobodan Milošević morao umrijeti? Kako je Oluja postala jedina ratna operacija kojoj se sudilo u Haagu? Zašto suci nisu prepoznali isti likvidacijski model u slučaju Srebrenica i slučaju Vukovarska bolnica? Postoji li tajna veza između 'hrvatske šestorke' u Australiji, koja se iz najvećeg protuterorističkog procesa preokrenula u najveću blasfemiju australskog pravosuđa i 'hrvatske šestorke' u Haagu? Kako je stara KOS-ova mreža postupno preuzela upravljanje haaškim procesima? I kako je hrvatska država - nestajala iznutra.

Rekli su o knjizi

Dr. Željko Tanjić, rektor HKS-a:

Višnja Starešina kao novinarka, publicistkinja te scenaristica i redateljica dokumentarnih filmova već godinama traga za istinom o događanjima u novijoj hrvatskoj povijesti, posebice u Domovinskom ratu.

U tome je hrabra, neumorna, jasna, argumentirana i rekao bih iznimno oštroumna. Iako nije povjesničar po zvanju, ne mogu joj promaknuti bitni elementi koji omogućavaju pronalazak ključa koji otvara prava vrata razumijevanja naše stvarnosti. Sve podatke koje znamo i koji su nam dostupni, autorica slaže u mozaik. Ne radi se tu o nikakvoj teoriji zavjere i jeftinom publicističkom triku, nego o ozbiljnom istraživanju koje pred nas stavlja mnoge očite činjenice koje mnogi nisu htjeli, a i danas ne žele vidjeti ili još gore, koje mnogi žele zataškati i učiniti da ih prekrije prašina.

(Izlaganje na predstavljanju knjige u Velikoj dvorani HKS-a, 11.12.2017)

Dr. Robin Harris, dr. povijesnih znanosti ( Oxford), dugogodišnji savjetnik britanske vlade i osobni savjetnik premijerke Margaret Tatcher:

Višnja Starešina upućena je i mjerodavna komentatorica aktivnosti Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i njegove političke pozadine. Ona je neustrašiva novinarka s velikim integritetom, a njezine zaključke trebali bi proučiti oni koji su odgovorni za vođenje poslova ove zemlje.

Knjiga 'Hrvati pod KOS-ovim krilom' ne može biti aktualnija i potrebnija. Hrvatska se danas osjeća ošamućeno i napušteno, a taj se osjećaj samo povećao zbog očigledno dobro planiranog međunarodnog poteza kojemu je u cilju gušenje izražavanja neslaganja na društvenim mrežama. Normalno je da se ljudi pitaju zašto se Hrvatska našla u ovom položaju. Hrvati pod KOS-ovim krilom pruža barem dio odgovora.

Međunarodni kazneni sud je skup neuspjeh. Napravio je samo minimum koji se od njega očekivao - no sporo, nestručno, radeći uz nepoštene kompromise, pod snažnim političkim utjecajem, slijedeći nemoralan program izjednačavanja krivice među uključenim strankama.

Počevši kao skroman pokušaj zagovaranja standarda pravde za koje je međunarodna zajednica bila preslaba i podijeljena da bi silom nametnula - postao je - kao što oni nedavni hvalisavi govori pokazuju – samoproglašena paradigma za buduće rješavanje sukoba od strane međunarodnih sudova.

Presude tribunala, čak i ako su ponekad vrijedne zbog nekih drugih razloga, nisu ustvari postignute putem procesa ili prema standardima, što bi bilo prihvatljivo u svakoj razvijenoj državi - pogotovo u Velikoj Britaniji, koja je tako srdačno podržala zaključke Međunarodnog suda.

(Izlaganje na predstavljanju knjige u Velikoj dvorani HKS-a, 11.12.2017)

Davor Stier, zastupnik u Hrvatskom Saboru, bivši ministar vanjskih poslova, europarlamentarac, savjetnik vlade za vanjsku politiku:

Za najnovije djelo Višnje Starešine možemo reći da će zasigurno postati referentna knjiga za proučavanje i razumijevanje naravi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i njegovih konačnih rezultata. No, povrh toga, ovo je knjiga koju bi trebao pročitati svatko tko želi razumjeti sadašnje prilike i neprilike u Hrvatskoj i njenom susjedstvu, svatko tko želi razumjeti i promišljati bit politike, one stalne esencijalne elemente koji su i danas prisutni, iako umotani u raznim promjenjivim formama.

Naime, u svom prikazu rada Haškog suda, Starešina ide u samu srž stvari, izbjegavajući klišeje koji su dominantno prisutni u našem javnom prostoru, kako kod onih koji opravdavaju rad Suda tako i kod onih koji ga osporavaju.

Ako bih u jednoj rečenici morao sažeti smisao ove knjige, onda bih rekao da ona rasvjetljuje ono što ti klišeji o opravdanosti ili neopravdanosti Suda zapravo zamagljuju.

Starešina učinkovito demontira stereotip o učinkovitom Sudu koji je podigao optužnice protiv 161 osobe 's različitih strana jugoslavenskog sukoba' jer dokazuje kako nisu osuđeni ili čak nisu uopće procesuirani oni najodgovorniji za rat i ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

No, isto tako autorica se ne da uvući u efemerne kritike koje neki osporavatelji Suda iznose toliko glasno da čine nemogućim čuti i razumjeti u čemu je bit problema. Naprotiv, ona hrabro i precizno, na temelju dokumenata i konkretnih dokaza, otvara tu bitnu dimenziju rata protiv Hrvatske i BiH, ali i izostanka njenog otkrivanja i osude na Haškom sudu.

(Izlaganje na predstavljanju knjige u Velikoj dvorani HKS-a, 11.12.2017)

O autorici

Višnja Starešina je novinarka, publicistkinja, scenaristica i redateljica dokumentarnih filmova. U svome je publicističkom i filmskom radu bavi se uglavnom političkim temama iz bliže hrvatske prošlosti i njihovim manje poznatim, nedovoljno istraženim, a nerijetko i kontroverznim aspektima.

Autorica je knjiga Vježbe u laboratoriju Balkan, o međunarodnom mirovnom menadžmentu u ratu nakon raspada bivše Jugoslavije, Haaška formula, o prvim pokusnim kunićima međunarodne pravde pred Haaškim sudom, EU u 100 koraka, zbirke kolumni- eseja o hrvatskom putu u EU.

Scenaristica je i redateljica  dokumentarnih filmova Treći pohod, o infiltraciji Al Q'aide i radikalnog islama u BiH u ratu 1992-1995, Zaustavljeni glas, o posljednjima danima Vukovara i likvidaciji ranjenika iz Vukovarske bolnice, Neprijatelj naroda, o žrtvama komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog rata.

Kao stalna dopisnica 'Večernjeg lista' pri UN-u u Ženevi pratila je  međunarodne mirovne pregovore  bivšu Jugoslaviju, bila je posebna izvjestiteljica iz Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu.

Piše tjedne političke kolumne za Slobodnu Dalmaciju i poslovni tjednik Lider.