Gradski muzej Varaždin i Udruga 'Vernisaž' organizatori su Srijede u Muzeju, koja je na rasporedu 7. veljače, a posvećena je povijesti naseljavanja ruskih emigranata na naše prostore i njihovu doprinosu u razvitku hrvatske znanosti i kulture.

Predavanje na temu Ruski emigranti u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture održat će se u palači Herzer od 19 sati.

Sadržaj se nastavlja...

O toj temi govorit će mr. sc. Andrej Čebotarev, autor brojnih stručno - znanstvenih radova iz područja povijesti, arhivistike, kulture, teologije i filozofije, a uz njegovo predavanje pripremljen je i popratni program u kojemu sudjeluju članovi ansambla 'Kalinka'.

- Povijest naseljavanja ruskih emigranata na ove prostore započinje društvenim previranjima koja su zadesila Rusiju početkom 19. stoljeća, a naposljetku su rezultirala Oktobarskom revolucijom - državnim prevratom i korjenitim, revolucionarnim društvenim i političkim promjenama, koje su dovele do Građanskog rata. Rat, koji je trajao od 1918. do 1922. godine, odnio je mnogobrojne živote (više od 5 milijuna poginulih) i doveo do egzodusa oko 2 milijuna stanovnika nekadašnjega Ruskog Carstva. Izbjegli pred boljševicima i Crvenom armijom, ruski su emigranti potražili svoje utočište i novi dom u gotovo svim krajevima svijeta, a njih oko 40.000 prihvatila je tadašnja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Iako je na području Kraljevine SHS već bilo nekoliko tisuća ruskih ratnih zarobljenika, većina izbjeglica počela je pristizati 1919. godine, uglavnom preko luka Boke kotorske, Dubrovnika, Splita i Bakra. Raseljeni su po cijelom teritoriju tadašnje Kraljevine, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su ostavili značajni trag u znanstvenom, kulturnom i općedruštvenom životu, na što će se detaljnije osvrnuti mr. sc. Čebotarev - stoji u najavi predavanja.

U popratnom programu članovi ansambla 'Kalinka' recitirat će stihove velikih ruskih pjesnika Puškina i Jesenjina i izvesti nekoliko ruskih tradicionalnih pjesama, a predviđen je i kratak razgovor s poznatim varaždinskim glazbenim pedagogom Vladimirom Ščedrovom.

Ulaz je besplatan.