Vijesti / Društvo

MIRAN BOJANIĆ MORANDINI 'Kontinentalni turizam nezasluženo je zapostavljen'

MIRAN BOJANIĆ MORANDINI 'Kontinentalni turizam nezasluženo je zapostavljen'

Početkom ove godine Turistička zajednica Varaždinske županije ima novog direktora. Elizabetu Dolenec na toj je funkciji zamijenio Miran Bojanić Morandini, dotada ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin. 

Nešto više od dva mjeseca nakon imenovanja razgovaramo s Morandinijem o tome njegovom 'transferu', ali i tome što novoga donosi u županijski turizam. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Iz operativnog bavljenja turizmom preko Muzeja do županijske Turističke zajednice. Koji su to bili razlozi koji su utjecali na donošenje tih odluka, pogotovo u kontekstu toga da Vam mandat u Gradskom muzeju Varaždin nije završio. Je li bilo političkih utjecaja? Jesu li političke okolnosti na bilo koji način utjecale na Vašu odluku?

Kroz mojih dvadeset radnih godina isprepliću se i nadopunjuju turizam i kultura. Kao dugogodišnji turistički vodič, pa direktor nakladničke kuće, zatim  tri godine na rukovodećem mjestu u turističkoj agenciji, četiri godine u Turističkoj zajednici grada Varaždina te pet i pol godina u Muzeju, mogu reći da je kultura u svojoj višedimenzionalnosti najvažnija odrednica Varaždinske županije, a time i komparativna prednost u turizmu.

Svaka javna institucija ili tvrtka čiji osnivač je jedinica lokalne samouprave ili država nastavak je strategija, politika i poslova izvršne vlasti. Zbog toga je poslovno korektno da kreatori politike i čelnik takve institucije razgovaraju kako bi uskladili zajedničke vizije daljnjeg poslovanja institucije, u mojem slučaju Muzeja. Ukoliko nema suglasja oko razvoja i budućnosti Muzeja, onda je najbolje za sve, a pogotovo instituciju da se odabere neki drugi put.

S druge strane, u Varaždinskoj županiji osjetna je vizija, poduzetnost, ali i ogroman potencijal koji su bili presudni da se javim na natječaj za direktora TZ-a Varaždinske županije.

'Novi direktor prije svega morat će biti u stanju pratiti novu, intenzivnu dinamiku rada u Varaždinskoj županiji jer se od turizma očekuju brzi i snažni pomaci', izjavila je Natalija Martinčević nakon razrješenja prijašnje direktorice. Jeste li uspjeli uhvatiti nametnuti ritam? Imate li potpunu autonomiju? Koliko blisko i intenzivno surađujete s posebnom savjetnicom župana?

S obzirom na zakonski definirane osnovne prihode koji su nedostatni za bilo kakav značajniji iskorak, županijska turistička zajednica orijentirana je na suradnju i gotovo svakodnevnu koordinaciju rada s Varaždinskom županijom, njenim ustanovama, odjelima i tvrtkama.

Zbog toga je od presudnog značaja za uspjeh upravo taj partnerski odnos i strateška usmjerenost Županije na turizam. A najveća i najbrža operativnost upravo je kroz aktivnu osobu u obje institucije, u ovom slučaju predsjednicu i posebnu savjetnicu Nataliju Martinčević.

Na koje ste elemente županijskog turizma stavili naglasak u svome programu, što novoga donosite?

Turističku zajednicu županije vidim kao otvoreni servis za sve svoje članove i aktivnog inicijatora suradnje s javnosti, privatnim subjektima, lokalnom i regionalnom upravom, upravnim tijelima, s ministarstvima, znanstvenim institucijama, privatnim i javnim turističkim sektorom, medijima, vjerskim zajednicama i tako dalje.

No kao i svaka organizacija, i TZ ovisi o osobnim sklonostima i sposobnostima voditelja da kroz lepezu aktivnosti unaprijedi i programsko i financijsko djelovanje institucije.

Dakle, otvorenost i aktivnost dva su temelja na kojima želim redefinirati ulogu Turističke zajednice u našoj županiji.

Naša županija ne posjeduje dovoljno kapaciteta, a i postojeći su najvećim dijelom teritorijalno raspoređeni u tri cjeline: Varaždin, Trakošćan i Varaždinske Toplice. Stoga će naglasak djelovanja ove i sljedećih godina biti na privatnom, obiteljskom smještaju za koji je moguće u najkraćem roku s relativno skromnim sredstvima postići značajne pomake. Interes je velik i već u svibnju ćemo održati prvu radionicu za sve zainteresirane.

Gastronomija je također jedno od područja na kojem bilježimo kontinuirane kvalitativne pomake. Osim kontinuirane edukacije i zajedničkih marketinških aktivnosti nadamo se u narednom razdoblju uz pomoć partnera, prije svega Varaždinske županije, omogućiti direktno snabdijevanje restorana s domaćih malih proizvođača i OPG-ova.

Mali proizvođači mogu lakše osigurati svoju vidljivost, prisustvo na tržištu i ostvariti bolju cijenu kroz zajednički objedinjeni nastup. Upravo to je i osnovni motiv za organizaciju Međunarodne izložbe bučinog ulja Alpe –Jadran koja će se održati u Varaždinu 26. svibnja ove godine te Bučograda tijekom Špancirfesta.

Intenzivnijom suradnjom s lokalnim županijskim TZ-ovima planiramo izraditi registar događanja i manifestacija u Županiji te ih prema kvalitativnim kriterijima značajnije marketinški, ali i financijski vrednovati.

U suradnji sa Županijom planiramo za sljedeću godinu kroz natječaje poticati turistička događanja i turističke inicijative.

Koliko je više ideja, kreativnosti i truda potrebno u razvoju kontinentalnog turizma u odnosu na primorski, ako je potrebno? Godinama se mnogo priča o kontinentalnom turizmu, ali čini se da se stvari na razvijaju željenom dinamikom. Kako Vi gledate na to?

Nažalost, kontinentalni turizam još uvijek je nezasluženo zapostavljen i od strane institucija, zakonskih rješenja, ali i investitora i percepcije kod stanovništva.

Primjera radi, izvorni prihod TZ Zadarske županije je otprilike 12 puta veći od TZ Varaždinske županije. A prema Zakonu isti su nam opis poslova i nadležnosti.

Angažman djelatnika u turizmu na kontinentu iziskuje svakodnevnu izuzetnu dinamičnost, kreativnost pa i oportunost, a to svakako potroši pojedinca.

Kakva je sudbina Festivala letećih gitara?

Županijske turističke zajednice u pravilu nisu operativni organizatori događanja, manifestacija i festivala, prije svega zbog zakonskih, financijskih i organizacijskih problema i ograničenja.

Festival letećih gitara zamišljen je kao popratni događaj nečemu mnogo većem, no to se do sada nije realiziralo i upitno je daljnje strateško određenje TZ-a i Varaždinske županije prema toj viziji i strategiji brendiranja. Nadamo se da će Festival, s novim ciljevima i novim sudionicima, ali i novim organizatorima – prije svega aktivnim gitaristima, profesionalnim i amaterskim, nastaviti i zaživjeti u izmijenjenom obliku.   

Jeste li zadovoljni razvojem ruralnog turizma? U kojoj mjeri se koriste europski fondovi na tome polju?

Vjerojatno osim kulturnog turizma, u našoj županiji upravo ruralni turizam pokazuje najveće stope rasta i razvoja. Dvadesetak privatnih iznajmljivača, neki od njih s vrhunskom ponudom, određuju nam smjer u kojem ćemo na najkraćem roku ostvariti značajne rezultate.

Naravno da to nije dovoljno, i tek kad ćemo imati jednako toliko i turističko-prezentacijskih centara uz proizvođače autohtonih poljoprivrednih, ali i ostalih proizvoda u kojem će turisti moći i kušati i kupiti, te nekoliko stalnih turističkih atrakcija temeljenih na aktivnom boravku u prirodi, ekstremnim sportovima i tematskim rutama, tada ćemo uz stalno podizanje kvalitete smještaja, ali i ukupne turističke ponude moći biti zadovoljni. 

Mogu li se očekivati neka kapitalna ulaganja u naš županijski koninentalni turizam ili je to iluzorno? Što s Varaždinskim Toplicama? Godinama javnost sluša o tome da se 'intenzivno pregovara sa zainteresiranim investitorima', no dok su primjerice Slovenci razvili nekoliko velikih kompleksa, kod nas se nije dogodilo ništa. Hoće li tako i dalje?

Najveći nacionalni potencijal i komparativna prednost u našoj županiji svakako su Varaždinske Toplice. Njezin značaj daleko nadilazi zakonske, financijske i kadrovske mogućnosti Turističke zajednice pa i Varaždinske županije i mora biti donesena strateška odluka na razini Republike Hrvatske. Varaždinske Toplice dovoljnu su velike i za zdravstveni i za turistički razvoj i ekspanziju.

Kakva je regionalna suradnja (susjedne županije, Slovenija, Mađarska) i može li se poboljšati i kako?

Tri sjeverozapadne županije čine cjelinu, ne samo u geografskom već turističkom, gospodarskom, kulturnom pa i političkom smislu. Na nama je da na svim razinama bez zadrške i bez destruktivnog lokal-patriotizma, kroz zajedničke projekte, nastupom na tržištu i objedinjenom ponudom pozicioniramo Sjever kao jedinstveno doživljajno odredište za zdravstveni i kulturni turizam, aktivni boravak u prirodi kroz sport i rekreaciju, odredište za enogastronomiju i religijski turizam očuvane prirodne, ruralne i urbane baštine.

Šire našu poziciju možda najbolje određuje termin Alpe – Jadran u čijem smo mi središtu, a ujedno i naša Županija predsjeda istoimenom udruženjem regija. To moramo iskoristiti, a mogućnosti su velike.

Koje ste si ciljeve zacrtali, u kojem razdoblju i na koji način će biti mjereni?

Treba realno sagledati naše mjesto na turističkoj karti u Hrvatskoj, ali i regiji. Prema nekim procjenama turizam u našoj županiji je otprilike na 2 % ukupnog županijskog BDP-a. Mi smo prije svega industrijski kraj i ovih malih 2 % zapravo više govori o veličini onih 98 %.

Naravno da uvijek ima i mora biti mjesta za napredak i, ukoliko svi zajedno budemo gledali na turizam u našoj županiji kao na dodanu vrijednost onome što mi proizvodimo, stvaramo i jesmo, tada turizam može postati pokretač i značajan činitelj u gospodarskom, urbanističkom, sociokulturološkom, demografskom, ali prije svega održivom razvoju i napretku ne samo Županije već šire regije.

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video


Vezani članci