Prevelika brzina pri ulasku u desni zavoj glavni je uzrok nesreće Richarda Hammonda, koja je završila više nego sretno. Najveća šteta desila se na više od milijun eura vrijednom automobilu kojim je upravljao i koji je nepovratno 'otišao u dim'. Što se zapravo dogodilo?

Mnogi samoprozvani 'stručnjaci' sa svoga znanstvenog a ne praktičnoga gledišta zadiru u samu fiziku, kemiju ili tko zna što baratajući čak i krivim činjenicama. Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Kao jedan od rijetkih Hrvata koji je imao priliku sjesti i provozati se u hrvatskom električnom superautomobilu, nadaleko i naširoko poznatome Conceptu_One, naravno s Matom Rimcem za upravljačem, mislim da sam prilično kompetentan da vam prenesem dio svoga mišljenja. Dakle, taj auto je pravo tehnološko čudo.

Sadržaj se nastavlja...

Za njegovu konstrukciju upotrebljeni su najsuvremeniji materijali poput chrome-molybden cijevi za izradu njegove šasije, odnosno - kako bismo laički rekli - taj automobil nema samonoseću karoseriju tj. platformu kao konvencionalni automobili nego su svi njegovi pokretni i nepokretni dijelovi ovješeni ili pričvršćeni na tu konstrukciju. Slično kao u trkaćih bolida.

Sve je uokvireno i ojačano posebnim konstrukcijama od odljeva kompozitnih materijala poput karbonskih vlakana i kevlara. Kočnice su također izrađene iz kombinacije keramike i ugljičnih vlakana. Dakle, taj je automobil daleko sigurniji za sudara nego bilo koji serijski auto. Samo zbog toga je zvijezda Grand Toura prošla bez ozbiljnijih ozljeda prilikom izlijetanja!

Rimčev Concept_One kojim je poznati testni vozač upravljao zaista nije igračka kojom se svatko može igrati. Snaga toga cestovnog superautomobila je 1080 KS, a u nekim slučajevima može iznositi i preko 1200, kao u modelu u kojemu sam se ja vozio. Možda se tom snagom isticao i testni automobil Grand Toura, no to nam nažalost nije poznato.

Nije ni pretjerano važno, jer riječ je o jednom od najsnažnijih sportskih auta na svijetu, koji je iza sebe (bar što se ubrzanja tiče) ostavio vrhunske 'hipersportaše' poput hibridnog LaFerrarija i Porschea 918 Spyder.

Kakva je stvar za vožnje u zavojima? Prema mom mišljenju Concept_One se ne može mjeriti s tim dokazanim bolidima koji su svoju vozačku posebnost dokazali i na trkaćim stazama poput Nürburgringa ili Monze. Rimčev superauto pokreću četiri električna, tekućinom hlađena motora koji preko poluosovina prenose snagu na svaki kotač posebno.

Da to ne bude raštimani orkestar kotača brine se elektronika. Dakle, taj automobil nema mehaničke diferencijale i Visco spojke nego o tome koliko će koji motor okretati koji kotač brine elektronički, kompjuterski sustav poznatiji pod imenom Torque Vectoring.

Vjerujete, to na Conceptu radi gotovo savršeno i moguće je te modove čak i mijenjati u nekoliko režima rada poput standarda, racea, drifta... Je li Hammond odabrao pravi mod za obaranje rekorda u švicarskim Alpama, gdje se pripremao za brdsku utrku, pokazat će istraga. Svima je jasno - Englez je pogriješio.

S obzirom na to da je riječ o dvije tone teškome vozilu koje je pred kobni desni zavoj dojurilo brzinom većom od 200 km/h, bivšeg je voditelja kultnog Top Geara, pobijedila fizika. Velika masa se pokrenula i već u sljedećem zavoju povratka više nije bilo. Auto je iz zavoja ispalio poput praćke. Nijedan 'šper' diferencijal, nijedan Torque Vectoring i najbrži kompjuterski sklop više mu nije mogao pomoći.

Nažalost, došlo je i do prevrtanja auta na krov. Prije svega zahvaljujući sigurnosti kojom se Concept_One odlikuje, Hammond je uspio ispuzati iz 'kroviranog' auta lakše ozlijeđen (riječ je o kontuzijama i frakturi koljena). Ono što se dogodilo kada je izašao iz auta nešto je sasvim drugo.

Naime, više od milijun eura vrijedan Concept_One u plamenu je nestao. Zašto se to dogodilo?

Gotovo sam siguran i prilikom izlijetanja i prevrtanja u nekom od navedenih automobila razvikanijih marki dogodilo bi se isto. Plastični dijelovi u dodiru s vrućim ispušnim cijevima i gorivom također bi uzrokovali plamen i bilo koji bi superauto nestao u vatri. U Rimčevu superautu svemu je pogodovao i baterijski sklop koji njegove snažne motore opskrbljuje strujom.

Riječ je o Lithium Nickel Manganese Cobalt Oxide baterijama teškim čak 500 kilograma, koje su smještene u posebnim spremnicima, baterijskim sklopovima testiranim na udarce jače i od 50 tona.

Ti spremnici su izrađeni iz čvrstih kompozitnih materijala i otporni su na sve. Gotovo na sve osim možda prevrtanja. Baterije u njima se jako zagrijavaju i hlade tekućinom. Posebna je to otopina koja je osim što je ekološki prihvatljiva, nezapaljiva i ne provodi struju. Odlikuje se čak i masom nižom od 1 litra-1 kg! Kako se auto onda zapalio?

Prema mome mišljenju svemu je kumovalo curenje tekućine iz spremnika ili iz hladnjaka koji služe za snižavanje visokih temperatura u rashladnome sustavu. Spomenute baterije odlikuju se velikim kapacitetom i Conceptu_One osiguravaju autonomiju nekoliko stotina kilometara, s jednim punjenjem.

Nažalost, zbog svoga kemijskog sastava vrlo su zapaljive. Ne dok su dobro hlađene posebnom tekućinom. Prilikom 'kroviranja' tekućina je najvjerojatnije iscurila i u baterijskom se sklopu stvorila visoka temperatura koja je uzrokovala požar. Jednostavno - baterije su planule!

A kad planu ugasiti ih više ne može baš ništa jer sadrže fosfor. Da je kojim slučajem Concept_One bio opskrbljen 'sigurnijim' LiFePO4 (litij-željezo-fosfat) baterijama koje se u posljednje vrijeme sve češće koriste, do požara ne bi došlo.

Nažalost te baterije imaju 25 posto manji kapacitet pa autonomija 400 km, koju Rimac navodi za svoj Concept_One, ne bi bila ostvariva, zaključuje Zoran Majcan, glavni urednik portala Autostart.hr.